Kipar se ponovo našao pod lupom međunarodne javnosti nakon teških optužbi da se finansijski sistem ove ostrvske zemlje koristi za legalizaciju prihoda od droge.
U središtu skandala su tvrdnje gradonačelnika Pafosa Phedonasa Phedonosa, koji je izjavio da kompanije za trgovinu valutama (FX firme) sa sjedištem na Kipru peru novac za meksičke i kolumbijske kartele.
Regulatorna tijela su potvrdila da su upoznata s navodima i da su započela reviziju podataka, što je dodatno povećalo pritisak na finansijski sektor zemlje.
Kontroverza je započela sredinom 2025. godine kada je Phedonos javno iznio stav da je Kipar prešao put od periferne tačke u ilegalnim finansijama do aktivnog centra za pranje novca.
Prema gradonačelnikovim riječima prihodi kartela ulaze na ostrvo putem FX kompanija. Koriste se složene korporativne strukture i “fantomske” firme kako bi se prikrilo porijeklo i vlasništvo nad novcem. Cilj operacija je “recikliranje” ilegalnog novca iz Latinske Amerike u legalne tokove unutar Evrope.
Iako Phedonos nije naveo konkretna imena kompanija niti citirao sudske slučajeve, on je upozorio da je ova aktivnost sistematska, opisujući Kipar kao “dio međunarodne mreže za pranje novca”.
“Radi se o eksploataciji složenih aranžmana koji uključuju fiktivne entitete širom Latinske Amerike,” upozorio je gradonačelnik, pozivajući vlasti da hitno ispitaju priliv sredstava iz visokorizičnih jurisdikcija.
Reakcija regulatora i nedostatak optužnica
Kiparska komisija za vrijednosne papire i berzu (CySEC), primarni finansijski nadzorni organ u zemlji, reagovala je nekoliko sedmica nakon optužbi. Iz komisije su saopštili da prikupljaju informacije od domaćih i međunarodnih partnera kako bi procijenili da li je potrebno poduzeti dalje mjere.
CySEC je naglasio da licencirane FX firme posluju u skladu sa strogim pravilima Evropske unije, uključujući direktive o sprečavanju pranja novca i MiFID II regulativu.
Međutim, zaključno s krajem 2025. godine nisu pokrenute nikakve izvršne mjere ili krivična gonjenja povezana s ovim tvrdnjama, nijedan slučaj nije završio na sudu, nisu izrečene formalne kazne FX firmama.
Phedonosove tvrdnje su odjeknule u javnosti jer latinoamerički karteli imaju dokumentovanu historiju korištenja sofisticiranih finansijskih kanala. Stručnjaci podsjećaju da su kolumbijske grupe još 90-ih godina koristile tzv. Black Market Peso Exchange, dok su meksički karteli tokom 2010-ih značajno diverzifikovali svoje metode pranja novca.
Iako konkretni dokazi još nisu predočeni sudu, online komentari i analize sve češće pominju termine poput “mirror tradinga” (trgovine u ogledalu), sugerišući da problem možda prevazilazi puke propuste u usklađenosti i zalazi u sferu sistemskog nedostatka nadzora.
