Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je apelaciju Salke Hodžića, stanovnika Kaćuna kod Busovače, koji više od sedam godina prolazi pravu agoniju koju mu je prouzrokovala gradnja mini hidroelektrane.
Naime, tik uz njegovu kuću, na rijeci Kozici, bivši direktor Elektroprivrede BiH i bivši predsjednik Stranke za BiH Amer Jerlagić izgradio je svoju privatnu mini hidroelektranu. Hodžić tvrdi da su mu ugrožena osnovna ljudska prava, kao i pravo na privatnost.
Ustavni sud i Evropska konvencija
Ovaj slučaj možda najbolje ilustruje do koje mjere mini hidroelektrane ugrožavaju ne samo okoliš već i ljudska prava građana BiH. Međutim, Ustavni sud BiH to nije tako vidio.
Umjesto uvida u ugrožavanje ljudskih prava, Ustavni sud BiH je zaključio da Salko Hodžić nije dovoljno dobro dokazao da su mu ugrožena ljudska prava u skladu sa Evropskom konvencijom.
Fokus je Hodžića posjetio u oktobru, a u istraživačkom tekstu koji je nastao u okviru projekta Internewsovog Earth Journalism Network ukazali smo na njegov slučaj.
Naime, njegova apelacija odnosila se na činjenicu da je investitor, osim što je izgradio mini hidroelektranu uz njegovu kuću, postavio i kameru koja ima mogućnost snimanja od 36 stepeni.
Dok Hodžić tvrdi da mu je time u potpunosti narušio privatnost, u odluci Ustavnog suda se ne pobijaju presude nižih sudskih instanci koje nisu ustanovile povredu privatnosti.
Salko Hodžić: Obratit ću se Evropskom sudu u Strazburu
“Ustavni sud primjećuje da apelant kršenje navedenog prava dovodi u vezu sa postavljanjem video nadzora čije su mogućnosti takve da u svakom trenutku kamere mogu biti usmjerene na apelantov posjed, što kod apelanta izaziva nelagodu.
Tokom postupka je utvrđeno da je tuženi video nadzor postavio radi obezbjeđenja svojih objekata i da kamere prate isključivo ulaze u objekte tuženog. Vještak je utvrdio da u relevantnom periodu pozicije kamera nisu mijenjane, niti su bile usmjerene na apelantove nekretnine.
Dok Hodžić tvrdi da mu je time u potpunosti narušio privatnost, u odluci Ustavnog suda se ne pobijaju presude nižih sudskih instanci koje nisu ustanovile povredu privatnosti.
Salko Hodžić: Obratit ću se Evropskom sudu u Strazburu
“Ustavni sud primjećuje da apelant kršenje navedenog prava dovodi u vezu sa postavljanjem video nadzora čije su mogućnosti takve da u svakom trenutku kamere mogu biti usmjerene na apelantov posjed, što kod apelanta izaziva nelagodu.
Tokom postupka je utvrđeno da je tuženi video nadzor postavio radi obezbjeđenja svojih objekata i da kamere prate isključivo ulaze u objekte tuženog. Vještak je utvrdio da u relevantnom periodu pozicije kamera nisu mijenjane, niti su bile usmjerene na apelantove nekretnine.
Apelant ne tvrdi suprotno. Dakle, iako je utvrđeno da kamera tehnički može obuhvatiti i apelantov posjed, redovni sudovi su detaljno ispitali način njenog korištenja i utvrdili da u relevantnom periodu kamera nije bila usmjerena niti je snimala apelantove nekretnine, već je bila ograničena isključivo na zaštitu posjeda tuženog”, naveo je Ustavni sud.
Ustavni sud je zaključio da “sama tehnička mogućnost, bez stvarnog korištenja, nije dostigla minimalni prag ozbiljnosti potreban za postojanje miješanja u pravo iz člana 8. Evropske konvencije”.
Hodžić u izjavi za Fokus kaže da je rezigniran ovom presudom. Nažalost, od nas je je čuo za ovu lošu vijest.
“Pravda je izgleda nedostižna u BiH. Nemam riječi. Nadao se da će me ova vrhovna institucija zaštiti. Ali neću odustati. Vidjeti ću s pravnicima da apelaciju predamo Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu”, kazao nam je Hodžić.
Inače, Hodžić je u sačinjavanju apelacije Ustavnom sudu BiH imao pomoć od Fondacije Atelje za društvene promjene kao i od eko aktiviste Roberta Oroza.
Sam Oroz je u kratkoj izjavi za Fokus također iskazao razočarenje zbog ovakvog ishoda u Ustavnom sudu BiH.
