Gubitak šuma, rudarski projekti, geološka istraživanja i izgradnja infrastrukture sve ozbiljnije ugrožavaju rijeke i prirodna područja širom Bosne i Hercegovine. Dok se priprema zaštita Bune, Bunice i Bunskih kanala, na području Vareša napreduju istraživanja hroma koja bi, upozoravaju aktivisti, mogla imati posljedice i po sliv Krivaje.
U Međugorju je počela VII konferencija Mreže za zaštitu prirode u BiH, na kojoj predstavnici civilnog društva, stručne i naučne zajednice te institucija razgovaraju o sve većim pritiscima na prirodu, rijeke i šumske ekosisteme, piše Gerila
Konferencija traje od 11. do 13. septembra, a organizuje je Udruženje građana „Fojničani“ iz Maglaja uz podršku Udruge „Dinarica“ iz Mostara.
„Bez šume nema ni vode“
Profesor Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i dopisni član Akademije nauka i umjetnosti BiH Dalibor Ballian upozorio je da se stanje prirodnih resursa više ne može posmatrati odvojeno.
Kako je rekao, nestanak šuma direktno utiče na količinu i kvalitet vode, ali i na sposobnost prirode da se obnavlja.
„Bez šume nemamo rijeka ni vode, jer je šuma filter, a šume gubimo“, rekao je Ballian.
Prema njegovim riječima, samo do 24. avgusta ove godine bilo je više od 39.000 hektara opožarenih šumskih površina, dok je požar između Tomislavgrada i Kupresa zahvatio više od 14.000 hektara.
„Trošimo mnogo više nego što nam priroda daje, a prirodi ne dajemo ništa. Sada smo na raskrsnici: hoćemo li nastaviti prema ponoru ili ćemo učiniti nešto da bude dobro i nama i našoj djeci“, upozorio je Ballian.
KRIVAJA pred novim pritiskom
Sekretar UG „Fojničani“ Davor Šupuković istakao je da su rijeke u BiH sve više izložene različitim projektima, od hidroenergetskih do rudarskih.
Posebnu zabrinutost izaziva područje Krivaje.
„Krivaja je jedna od rijetkih rijeka bez betonskih prepreka i brana, a danas je ugrožena mogućim otvaranjem rudnika hroma na lokalitetu Duboštica–Tribija“, rekao je Šupuković.
Na ovom području firma „Vareški minerali“, ranije „Seven Plus“, planira istraživanje i moguću eksploataciju hroma i pratećih minerala.
Koncesija je dodijeljena još 2020. godine, a nakon početka krčenja šume, izgradnje pristupnih puteva i bušenja tokom 2025. godine, inspekcija je utvrdila da su najmanje četiri probne bušotine izvedene bez potrebnih vodnih akata. Kompanija je te akte naknadno pribavila.
Projekat je u međuvremenu otvorio i sudske sporove, dok ekološke organizacije upozoravaju na moguće posljedice rudarskih aktivnosti po površinske i podzemne vode.
Buna i Bunica čekaju zaštitu
Poseban dio konferencije posvećen je Buni, Bunici i Bunskim kanalima.
Mreža za zaštitu prirode priprema stručnu podlogu za proglašenje ovog područja zaštićenim, ali istovremeno upozorava na brojne prijetnje – od izgradnje autoputa i projekta „Gornji horizonti“, do urbanizacije i zahvata u riječnim koritima.
„Ovo područje generalno se susreće s brojnim prijetnjama, kao što su izgradnja autoputa, projekat Gornji horizonti, urbanizacija i devastacija korita“, rekao je Šupuković.
Adnan Đuliman iz Omladinskog kluba „Novi Val“ iz Blagaja poručuje da se zaštita ne smije svesti samo na pojedinačne rijeke.
„Moramo voditi računa o svim rijekama u Bosni i Hercegovini, jer smo upravo ove godine vidjeli šta se dešava s rijekama i kakve su posljedice klimatskih promjena“, rekao je Đuliman.
Aktivisti upozoravaju na nove rudarske projekte
Učesnici konferencije posebno će razgovarati o posljedicama geoloških istraživanja i rudarenja na životnu sredinu, zdravlje ljudi i društvo.
Đuliman upozorava da se širom BiH pripremaju veliki projekti povezani s rudarenjem.
„Mi u Mreži za zaštitu prirode ovaj problem shvatamo ozbiljno“, poručio je, dodajući da će javnost biti upoznata sa rizicima koje takvi projekti nose.
Stručnjaci će tokom konferencije predstaviti i rezultate istraživanja biodiverziteta sliva Krivaje, kao i bogatstvo vrsta i staništa Une.
Predstavnica Federalnog ministarstva okoliša i turizma Sanela Popović istakla je da postoji prostor za saradnju institucija i civilnog društva.
„Nadamo se da ćemo kroz inicijative koje smo pokrenuli uspjeti da što više područja proglasimo zaštićenim i spasimo rijeke od sve veće devastacije“, rekla je Popović.
Konferencija se održava u okviru projekta BOOST Balkans, koji provodi Evropska asocijacija za lokalnu demokratiju – ALDA, uz podršku Francuske razvojne agencije – AFD.
