Od zapljene glasačkih listića i izborne opreme do prisustva imigracijskih agenata u blizini birališta i odgađanja potvrđivanja rezultata: američki izborni zvaničnici pripremaju se za moguće pokušaje federalnog uplitanja u novembarske izbore, pokazuje istraživanje Reutersa.
Agencija je razgovarala s više od 50 izbornih administratora, stručnjaka i pravnika te analizirala Trumpove izjave, sudske dokumente i postupke federalnih institucija. Izdvojila je devet mogućih scenarija koji bi mogli izazvati sporove prije i nakon glasanja.
To nisu potvrđeni planovi administracije. Američki ustav daje saveznim državama široke ovlasti nad provođenjem izbora, a sudovi su već blokirali više Trumpovih inicijativa. Ipak, sagovornici Reutersa upozoravaju da bi niz istraga i pravnih sporova mogao odgoditi rezultate i narušiti povjerenje javnosti.
Bijela kuća tvrdi da želi zaštititi integritet izbora. Glasnogovornica Lauren Bis branila je zahtjeve za dokazivanjem državljanstva pri registraciji birača i identifikacijskim dokumentom s fotografijom prilikom glasanja.
1. Neutemeljene tvrdnje o izbornoj prevari
Trump godinama osporava rezultate koji mu ne odgovaraju, često bez dokaza prihvaćenih na sudu. Zvaničnici očekuju moguće nove tvrdnje o nezakonitom glasanju stranaca, manipulaciji uređajima, djelovanju izbornih radnika ili sumnjivim glasovima prebrojanim kasnije.
Takve optužbe mogu se brzo proširiti i poslužiti kao osnova za osporavanje rezultata. Ranije neutemeljene tvrdnje o izbornim radnicima u Georgiji dovele su do njihovog uznemiravanja, iako istražitelji nisu pronašli nepravilnosti.
Istraživači priznaju da izborni sistemi, poput druge kritične infrastrukture, imaju ranjivosti, ali nije dokazano da su one iskorištene za promjenu glasova.
2. Pritisak na zvaničnike da promijene rezultate
Stručnjaci upozoravaju da bi administracija mogla pritiskati državne vlasti da odbace rezultate ili odgode njihovo potvrđivanje, pozivajući se na prevaru ili strano miješanje.
Kao primjer navode Trumpov poziv nakon izbora 2020. godine, kada je od republikanskog zvaničnika Georgije Brada Raffenspergera tražio da „pronađe 11.780 glasova“, dovoljno za preokret poraza. Raffensperger je odbio.
Zabrinutost povećava i broj zvaničnika koji prihvataju netačne tvrdnje da su izbori 2020. pokradeni. Prema organizaciji States United Action, takvi ljudi sada obavljaju najmanje jednu državnu funkciju s izbornim nadležnostima u 20 saveznih država.
3. Zapljena listića i izborne opreme
Uz sudski nalog ili poziv za dostavljanje dokumenata, federalni agenti mogli bi tražiti ili zaplijeniti listiće, uređaje i izborne evidencije.
Zvaničnici strahuju da bi takva intervencija tokom izbora mogla prekinuti kontrolirani lanac čuvanja materijala, poremetiti brojanje i odgoditi potvrđivanje rezultata.
FBI je u januaru pretresao izborne urede u okrugu Fulton u Georgiji i zaplijenio stotine kutija dokumentacije iz 2020. Ministarstvo pravde navodi da je sud odobrio nalog na osnovu opravdane sumnje, dok pojedini bivši zvaničnici postupak smatraju odstupanjem od dugogodišnje prakse.
4. Posmatrači koji prekoračuju ovlasti
Ministarstvo pravde planira poslati 1.000 federalnih izbornih posmatrača, najviše dosad i gotovo dvostruko više nego 2024. godine.
Njihova tradicionalna uloga je praćenje poštovanja biračkih i građanskih prava. Međutim, u Wyomingu su tokom augustovskih predizbora tražili razgovore s biračima i pregled opreme, što su lokalni zvaničnici odbili.
Ministarstvo osporava tvrdnje o neprimjerenom djelovanju. Vlasti Michigana poručuju da će dopustiti posmatranje, ali ne i postupke izvan zakonskih granica.
5. Imigracijski agenti u blizini birališta
Prisustvo agenata službe ICE moglo bi obeshrabriti birače, posebno u imigrantskim zajednicama i područjima naklonjenim demokratama, upozoravaju sagovornici Reutersa.
Prema pravnim stručnjacima, slanje naoružanih federalnih agenata neposredno na birališta vjerovatno bi prekršilo zakon, ali operacije bi se mogle provoditi u okolnim područjima.
Ministarstvo domovinske sigurnosti tvrdi da ICE ne planira operacije usmjerene na biračka mjesta. Ipak, navodi da bi agenti mogli pomagati lokalnoj policiji u slučaju većeg incidenta, bez obzira na lokaciju.
6. Raspoređivanje vojske
Među najdramatičnijim scenarijima je pokušaj raspoređivanja vojske uz pozivanje na Zakon o pobuni, primjerice zbog navodnog ometanja izbora.
Stručnjaci upozoravaju da i tada drugi federalni propisi zabranjuju raspoređivanje vojnika na birališta, miješanje u provođenje izbora i zastrašivanje birača.
Trump je u maju rekao da bi učinio „sve što je potrebno“ za poštene izbore. General Dan Caine u augustu je, međutim, naveo da vojska nema planove za slanje vojnika na birališta ili zapljenu izbornog materijala.
7. Proglašenje vanrednog stanja
Pojedini Trumpovi saveznici zagovaraju proglašenje nacionalnog vanrednog stanja zbog navodne prevare ili stranog uplitanja, kako bi opravdali šire federalno djelovanje.
Pravnici smatraju da takva odluka predsjedniku ne bi dala ustavnu ovlast da preuzme izbore. Ipak, sam pokušaj mogao bi izazvati zabunu, tužbe i odgađanje rezultata dok sudovi odlučuju.
Trump u intervjuu za Time nije isključio tu mogućnost, rekavši da ništa unaprijed ne prihvata niti odbacuje.
8. Istrage protiv izbornih administratora
Ministarstvo pravde u julu je upozorilo glavne izborne zvaničnike svih saveznih država da bi mogli biti krivično gonjeni ako svjesno dopuste glasanje nedržavljana ili ne poduzmu odgovarajuće mjere.
Zvaničnici iz obje stranke dio upozorenja smatraju zastrašivanjem. Ministarstvo tvrdi da ih podsjeća na zakonske obaveze, a ne prijeti zbog administrativnih grešaka.
Čak i bez optužnica, odgovaranje na zahtjeve za dokumentaciju i razgovore moglo bi iscrpiti resurse izbornih ureda.
9. Sporovi oko preuzimanja mandata
Trump bi mogao pritiskati republikansko rukovodstvo Kongresa da odgodi priznavanje pobjeda demokratskih kandidata u tijesnim utrkama, procjenjuju pojedini stručnjaci.
Mnogi pravnici smatraju malo vjerovatnim da bi Kongres mogao jednostavno odbiti uredno potvrđene pobjednike. Veći rizik vide u neriješenim sporovima zbog kojih bi neka mjesta ostala prazna kada novi saziv počne raditi 3. januara.
U tijesno podijeljenom Predstavničkom domu čak i nekoliko praznih mjesta moglo bi privremeno utjecati na izbor predsjedavajućeg i kontrolu nad domom.
Reuters naglašava da postoje brojne zaštitne mjere, uključujući testiranje uređaja, kontrolu izbornog materijala i papirni trag za 98 posto glasova. Glavna bojazan sagovornika zato je niz intervencija koje bi, čak i bez promjene konačnog ishoda, proizvele kašnjenja, nepovjerenje i politički haos.
