I posljednjeg turističkog vikenda u kolovozu promet je pojačan, i to u oba smjera, i prema unutrašnjosti i prema moru. Vozači su se morali naoružati strpljenjem jer se jučer mjestimično vozilo u kolonama, a kraća čekanja bila su i na naplatnim postajama Lučko i Demerje u Zagrebu.
Hrvatske autoceste naplatile su do polovine kolovoza gotovo 30 milijuna eura cestarina, osam posto više nego lani u isto vrijeme, prema zadnjim podacima. Uz to je 41,3 milijuna vozila prošlo hrvatskim autocestama od početka godine do unatrag desetak dana, 12 posto više nego lani. Na vrhuncu sezone, usput, kroz neke od 399 naplatnih kućica prođe i 300 vozila u sat vremena, prema podacima, piše Jutarnji.
Rekordni prihodi
Očekuje se da će ovogodišnji prihodi HAC-a, koji upravlja s 1100 kilometara autoceste (još 200 kilometara drže Bina Istra i Zagreb – Macelj), nadmašiti lanjske rekordne od ukupno 398 milijuna eura, i to za 10 posto. No, ono što se često javlja kao pitanje jest – može li se od hrvatskih autocesta zaraditi više? Susjedi Slovenci, usporedbe radi, s upola manje kilometara autoceste, 605 km, sustavom vinjeta ostvaruju značajno više prihoda, oko 450 milijuna eura godišnje. Slikovito, Hrvatska svaki metar autoceste u godini dana naplati 300 eura, Slovenci višestruko više, 740 eura.
Da se o sustavu vinjeta i ne razmišlja, potvrdio je nedavno ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kad je najavljivao uvođenje novog sustava naplate cestarina. Sustavom vinjeta, ukratko, vozač plaća neograničenu vožnju u određenom vremenu, a sustavom kakav mi planiramo uvesti i dalje bi se plaćalo po prijeđenom kilometru.
Ideja je, naravno, kaže Butković, ubrzati promet, maknuti naplatne kućice i doskočiti prometnim čepovima u sezoni.
“Ispitivanje provedeno 2019. pokazuje da je 70 posto vozača bilo upravo za model ‘plati koliko voziš‘ umjesto klasične vinjete. Sustav naplate klasičnim vinjetama polako se napušta, a ovdje je riječ o elektroničkom plaćanju cestarine bez zaustavljanja”, izjavio je Butković.
Iz HAC-a su najavili da bi ova godina potencijalno mogla biti zadnja godina modela naplate preko naplatnih kućica.
Od iduće godine planira se postupno uvođenje novog modela elektroničkog plaćanja cestarine bez zaustavljanja, projekta teškog oko 100 milijuna eura, koji bi u potpunosti trebao zaživjeti do 2025.
Taj model naplate, dakle, ne bi se temeljio na sustavu vinjeta, kao što to imaju susjedi Slovenci, nego sustavu kamera koje bi, uz tablicu vozila, bilježile boju, obujam, profil vozila i procjenu očekivanog vremena prolaska. Naplata će se obavljati preko uređaja ENC i sustava ALPR, točnije svi korisnici će se morati registrirati u sustavu preko registarske oznake.
Butković je objasnio da to znači da više neće biti rampi i naplatnih kućica, da će vozači imati poseban račun s kojeg će se skidati sredstva ulaskom i izlaskom s autoceste.
Zbogom gužvama
“Više nema rampi, nema gužvi i cilj je povećati promet na autocestama. Novi sustav bi mogao omogućiti prolaz i do 3000 vozila u sat vremena”, rekao je.
Ne slažu se svi stručnjaci s tim modelom. Recimo, Ivan Dadić, professor emeritus i bivši dekan zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti, nedavno je za Euractiv rekao da jedino vinjete mogu spriječiti gužve na autocestama. Prema njegovu mišljenju, planirana tehnologija je preskupa u usporedbi s vinjetama, a i koristi bi od vinjeta bile višestruke: potaknule bi turistička putovanja i korištenje ostalih usluga na autocestama.
Iz HAC-a su procijenili da bi vrijednost uvođenja novog sustava naplate mogla biti oko 100 milijuna eura.
