Izvor: BHRT/Ljubiša Davidović (J.K.)
Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u prvih pet mjeseci ove godine iznosi 21 milijardu maraka. U poređenju s istim periodom prošle godine više smo izvozili, ali to nije bilo dovoljno da popravi ukupnu statistiku, jer smo znatno više uvozili, što je na kraju rezultiralo negativnim saldom u razmjeni sa inostranstvom u iznosu od čak šest milijardi maraka. Na ovaj način višegodišnji negativni trend se, naročito kada je riječ o uvozu, nastavlja.
https://youtu.be/HfNwloyuKXQ
I pored svih problema sa kojima se suočava domaća privreda, izvoz bilježi blagi rast u ovoj godini. S druge strane, mnogo više i uvozimo. U prvih pet mjeseci ove godine izvoz Bosne i Hercegovine iznosio je skoro 7 milijardi i 400 miliona, a uvoz 13 milijardi i 400 miliona maraka. Ostvaren je deficit od 6 milijardi KM”, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Osim rasta cijena energenata, na povećan uvoz u prvom redu utiče pad industrijske proizvodnje koji bilježimo već nekoliko kvartala za redom. Problem je i struktura naših izvozno orijentisanih kompanija koje su uglavnom nekonkurentne, naročito proizvođačima sa dalekog istoka.
“Moramo mijenjati odnos prema industrijama koje želimo da razvijamo. Moramo se više fokusirati na usluge, na turizam, a osnovni preduslov da to uradimo jeste prvo da napravimo infrastrukturu”, izjavio je ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja.
Uglavnom poslujemo sa zemljama Evropske unije koja je za nas najznačajnije tržište, s obzirom da se na EU odnosi gotovo tri četvrtine naše ukupne robne razmjene.
“Posmatrano po državama, najviše izvozimo, ali i uvozimo iz Hrvatske i Srbije. Sa ove dvije susjedne zemlje imamo i najveći minus u razmjeni roba. U prvih pet mjeseci on je bio 2,2 milijarde KM”, naveli su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
“Imamo uvoznički lobi koji radi na tome da zatrpa domaće tržište robama iz te dvije zemlje. Kupus kada dospije u Makedoniji naš još nije, ali kad dođe naš, onda je makedonski na kraju pa je džabe. Ne samo kupus nego bilo koji poljoprivredni proizvod. Mi moramo zatvoriti granice za uvoz one robe koju sami proizvodimo, kada dođe berba za tu robu. To je normalno. To svaka zemlja radi”, kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Od 2020. do kraja prošle godine Bosna i Hercegovina je u razmjeni sa inostranstvom ostvarila minus od čak 70 milijardi KM.
“U zadnjih šest godine najmanji spoljnotrgovinski deficit bio je 2020. i iznosio je 6,37 miliijardi. Prošle godine bio je preko 14 milijardi KM”, navode iz Uprave za indirektno oprezivanje BiH.
Podaci o spoljnotrgovinskom deficitu iz godine u godinu su sve nepovoljniji i krajnje je vrijeme, smatraju ekonomisti, da se ovaj negativni trend, ako ne zaustavi, onda bar ublaži.
“Kada bismo uspjeli da spasimo, ali ne samo spasimo u smislu nekog vegetiranja, već da dalje razvijemo industriju čelika, prateće industrije, mi bi smo mogli, uslovno rečeno, s lakoćom i za milijardu da poboljšamo godišnje naš odnos vanjskotrgovinske razmjene. Sa samo malim iznosom toga dijela za ulaganje u domaću proizvodnju bismo mogli opet srezati značajno taj debalans. Ne možemo ga mi svesti na nulu”, ističe ekonomski analitičar Igor Gavran.
Iz godine u godinu imamo sve veći deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni. To je novac koji nepovratno odlazi iz Bosne i Hercegovine. Trenutno nas u životu održava jedino naša dijaspora, odnosno novac koji šalje u domovinu. Možda je rješenje da nas još ode vani i da na taj način doznake iz inostranstva budu još veće.
