Ustavni sud Bosne i Hercegovine prošle je sedmice svojom odlukom o ocjeni ustavnosti Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske, donio izuzetno značajnu odluku za državu BiH, državnu Agenciju za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA), ali i državnu policiju.
Naime, odluka Ustavnog suda BiH, što je Raport posebno analizirao, sada je konačno MUP-u RS poslala jasnu poruku da digitalni potpis i kvalifikovani certifikati nisu u njihovoj nadležnosti, nego u nadležnosti IDDEEA-e što su oni osporavali.
No, Ustavni sud BiH je razbio još jedan strašan plan.
U članu 146. Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS propisuje se da entitetsko ministarstvo neposredno ostvaruje međunarodnu saradnju, što je Vlada RS, a zatim Narodna skupština RS, uvela na mala vrata.
Međutim, Ustavni sud BiH je usvojio zahtjev Kemala Ademovića, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, kojom je ukazano da je entitetska policija željela preuzeti nadležnost Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i ostvarivati saradnju s međunarodnom policijskom agencijom Interpol i Europolom, što je u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine.
Ustavni sud u odluci navodi da je nužno ukazati i na važnost policijskih poslova i nužnost međunarodne saradnje policijskih organa u borbi protiv kriminala.
Da bi borba protiv kriminala bila ostvarena, nužno je poštovanje zakonskih mehanizama i lanca odgovornosti kako bi ta borba bila što uspješnija, štiteći pri tome prava i slobode lica uključenih u taj proces.
Naglašeno je da je nesporno da je relevantnim zakonskim i drugim aktima Bosne i Hercegovine i međunarodnim sporazumima detaljno i precizno propisano postupanje svih organa uključenih u ove procese, vodeći računa o potrebi zaštite razmijenjenih podataka i informacija kao izuzetno važnog dijela borbe protiv kriminala.
Stoga propisivanje da MUP RS „neposredno ostvaruje međunarodnu saradnju“ stvara mogućnost uspostavljanja paralelne pravne i institucionalne strukture u odnosu na onu koja već postoji prema državnim i međudržavnim propisima.
Time se dovode u pitanje postojeća načela i mehanizmi međunarodne saradnje, te dovodi u opasnost kredibilitet države i izvršavanje međunarodnih obaveza, pruža mogućnost za neovlaštenu razmjenu podataka ili otkrivanje povjerljivih i drugih podataka, te narušavanje načela jedinstvenog sistema međunarodne saradnje itd, navodi Ustavni sud.
Naglašava Ustavni sud da se međunarodna saradnja policijskih organa RS nesumnjivo mora odvijati preko institucija Bosne i Hercegovine, u skladu s relevantnim zakonskim i podzakonskim propisima, izuzev ako nije drugačije propisano tim propisima.
Iz člana 146. stav (1) Zakona o policiji proizlazi da MUP RS može ostvarivati svaki oblik međunarodne saradnje neposredno, uključujući i saradnju s Interpolom, ali i drugim međunarodnim organizacijama.
No, ovaj član je u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine i nije usklađen sa članom 6. stav (1) Zakona o Direkciji, te da je suprotan čl. III/3.b) i III/1.g) Ustava Bosne i Hercegovine.
Direkcija za koordinaciju policijskih tijela je navela da član III/1.g) Ustava Bosne i Hercegovine jasno isključuje entitete iz nadležnosti u pogledu međunarodnih policijskih odnosa i direktne saradnje s organizacijama kao što su Interpol, Europol, Selec i druge međunarodne organizacije i subjekti, u skladu s međunarodnim sporazumima koje je potpisala Bosna i Hercegovina.
