Rat u Iranu, blokada Hormuškog moreuza, skok cijena goriva i novih automobila donose nova pravila širom Evrope. Kupci sve češće posežu za starijim vozilima, kojih je sve manje, a ta vozila više nisu tako jeftina kao nekad, jer su nova sve skuplja i teže dostupna.
Skok potražnje za starijim vozilima potvrđuju i podaci s velikih platformi za prodaju poput AutoScout24, koji pokazuju da su cijene u segmentu vozila starosti 10–15 godina, otprilike oni koji se najviše uvoze u BiH, porasle za oko devet posto na godišnjem nivou.
Kupci ih masovno biraju jer su jeftiniji za održavanje, imaju manje komplikovanu elektroniku i nemaju pretplate na softverske funkcije. Na sve to dodajmo da skuplje gorivo tjera kupce da traže efikasnije i jeftinije automobile, što diže potražnju za polovnjacima, posebno starijim modelima koji su nekakva povoljnija opcija, posebno što cijene novih postaju sve veće uz novu najavu rasta od ljeta.
Cijene goriva u Evropi nisu se vratile, niti će se u skorije vrijeme vratiti na nivo od prije rata u Iranu i kupci automobila to već osjećaju u džepu. Benzin je od februara 2026. poskupio između 10 i 27 posto, zavisno od države do države, dizel je u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji prešao dva eura po litru, dok je u Nizozemskoj odavno na 2,5 eura. Direktna posljedica svega je da sve više vozača odustaje od kupovine novog auta i okreće se tržištu polovnjaka.
Električni modeli s tri godine starosti gube oko 50 posto vrijednosti, a zadržavaju dobro zdravlje baterije. (Foto: AMP)
Kada gorivo poskupljuje, trošak posjedovanja vozila raste bez obzira na to je li auto nov ili star. U takvim uslovima kupci traže dva izlaza: efikasnije automobile ili one s nižim ulaznim troškom. Polovnjak nudi oboje, pogotovo u prvoj varijanti gdje se kupuju stariji električni modeli koji su doživjeli ogroman pad, a tržište to odmah reflektuje u cijenama.
Brojevi to potvrđuju, jer su cijene u aprilu u Evropi porasle za 1,9 posto u odnosu na mart 2026. Samo u Španiji cijene polovnih automobila su porasle za 3,8 posto na godišnjoj razini, a prosječno vozilo je skuplje za oko 500 eura u odnosu na godinu ranije. U Italiji je recimo u aprilu zabilježen rast od četiri posto.
U Njemačkoj i Švicarskoj, zavisno od regije, zabilježen je rast cijena konvencionalnih modela od 1,9 posto, što je možda i manji udar za kupce s Balkana. Međutim, trend među kupcima su polovni električni modeli s tri godine starosti koji gube oko 50 posto vrijednosti, a zadržavaju dobro zdravlje baterije. No, zato su hibridi ti kojima cijena najviše raste.
Paradoks je očit. Skuplje gorivo i teže dostupni novi automobili pokrenuli su bijeg prema naizgled jeftinijim autima, ali ta opcija više nije toliko jeftina. Potražnja je porasla, zalihe benzinaca i dizela su iste, ako ne i manje zbog sve veće proizvodnje električnih modela. To se naravno održava na cijene koje slijede svoju logiku.
