Sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, na kojoj se očekuje usvajanje izmjena zakonodavstva o porezu na dohodak za reguliranje primanja radnika u narednoj godini, odgođena je već tri puta. S obzirom na to da se kraj godine približava, potrebno je hitno donijeti ove propise.
Vlada je ranije najavila izmjene zakonodavstva prema kojima će poslodavci od početka naredne godine biti obavezni isplaćivati radnicima najmanje 1.200 KM mjesečno, pri čemu će dio tog iznosa biti oslobođen od oporezivanja.
Prema prijedlogu Federalne vlade, dopune Zakona o porezu na dohodak trebale bi omogućiti poslodavcima da radnicima isplate 200 KM kao neoporeziv vid pomoći uslijed stalnog rasta cijena. Za razliku od dosadašnjih mjera, ovaj put bi takva pomoć, prema planu Vlade, bila obavezna.
Ovo bi se regulisalo uredbom s jednogodišnjim trajanjem, koja bi stupila na snagu 1. januara 2025. godine.
“Usvajanje tog zakona će nam stvoriti pretpostavke da do kraja godine donesemo uredbu o obaveznim minimalnim primanjima radnika u Federaciji BiH, kojom ćemo zaštititi praktično one radnike, nekih 270.000 radnika, a koji prema podacima Porezne uprave, imaju primanja manja od 1.000 maraka”, izjavio je nedavno premijer Nermin Nikšić.
Federalni premijer obrazložio je prijedlog zakona nakon što su članovi Vlade usaglasili rješenje za minimalna primanja radnika od 1.200 KM u FBiH.
Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, Adnan Smailbegović, izjavio je za BiznisInfo.ba da su poslodavci odmah reagovali na prvi prijedlog Vlade, jer im nije odgovarao. Posebno su zamjerili što je dio primanja definisan kao dio plate, što smatraju pravno problematičnim zbog povezanosti sa Zakonom o radu.
“Mi smo napravili prijedlog da to bude naknada za radne rezultate, dakle da se ipak veže za radne rezultate ali da nema veze formalno s platom. Druga stvar, rekli smo da je taj iznos od 200 KM nizak. Naš je prijedlog bio da to bude 450 maraka, a to je ono što danas imaju, kroz uredbu Vlade”, rekao je Smailbegović.
Poslodavci smatraju da bi se iznos trebao odnositi na novembarsku platu kako bi se spriječile zloupotrebe, dok ističu potrebu za prilagođavanjem modela različitim granama privrede zbog nejednakih uslova i pregovora o minimalnim satnicama.
“Četvrta naša reakcija odnosila se na vladinu intenciju da tih 200 KM bude obavezujuće. To onda gubi svaki smisao, to onda nije stimulacija, nemate radnog učinka unutra. Naše mišljenje je da minimalan iznos treba pustiti da Udruženje poslodavaca kroz kolektivno pregovaranje usaglasi sa Sindikatom i to potpišemo kroz kolektivne ugovore za svaku granu pojedinačno. Mi smo imali par sastanaka s premijerom, mislim da je on to dosta dobro prihvatio, mislim da se njemu svidjelo, ali nije ni on jedini koji donosi odluku, važno je mišljenje Ministarstva finansija i ostalih članova Vlade, tako da se nadamo da je ovo nešto što bi trebalo da prođe. Mislim da je ovo, da kažem, jedna fer opcija”, dodaje Smailbegović.
Vlada, prema saznanjima BiznisInfo.ba, sumnja da će poslodavci masovno isplaćivati pomoć radnicima ako uredba ne bude obavezna, jer mnogi to nisu činili ni pod trenutnom uredbom. Ipak, Smailbegović vjeruje da bi ovaj put situacija bila drugačija.
“Dosadašnja uredba ima nekoliko problema. Prvi problem je da je to definirano kao pomoć i da ustvari nije još uvijek kristalno jasno da li se može ta pomoć uplaćivati u različitim iznosima radnicima. To je stvorilo dosta dilema kod mnogih kompanija kako da je isplaćuju. Druga stvar, s terena već imamo povratne informacije da se inspekcije tu različito ponašaju pošto one imaj pravo da tumače dosta personalno te stvari. Osim toga, tu smo jedan mjesec i izgubili, jer je uredba tek iza 20. stupila na snagu a plate se uglavnom isplaćuju do 15. u mjesecu. Mislim da bi ovo sada rješenje bilo kvalitetnije i mislim da bi ono dalo bolje rezultat”, objašnjava predsjednik Udruženja poslodavaca.
Upitan je i kakve bi posljedice imalo usvajanje propisa prema prijedlogu Vlade FBiH, ako stavovi poslodavaca ne budu uzeti u obzir, i da li bi to moglo negativno utjecati na određene kompanije.
“Sasvim sigurno bi to bio udar na neke slabije firme. Oni (Vlada) daju jedan argument da je privreda imala 5 milijardi dobiti. No, tih 5 milijardi je koncentrisano u nekih deset ili 15 posto firmi. Imate veliki broj firmi za koje bi bilo pitanje da li bi mogli da izdrže primanja radnika od 1.100 ili 1.200 KM. Imamo iskustva iz RS-a. Tamo je nekoliko hiljada radnika ostalo bez posla kada su oni digli minimalnu platu na 900 KM. Tako da o tome treba voditi računa. Zato predlažemo da to ide kroz gransko-kolektivno pregovaranje, jer svaka grana odlično zna, i sindikat i kompanije, gdje su neki normalni limiti, koliko se plate mogu dići. Ne možete isto posmatrati građevinsku, metalsku ili tekstilnu industriju “, rekao je za kraj Smailbegović.
