Otkrivamo detalje analize koja je podigla ogromnu prašinu u javnosti i ogolila nespremnost domaćih organa da preuzmu odgovornost za vlastite propuste.
Na današnjoj konferenciji za medije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u Sarajevu javnosti su predstavljeni zabrinjavajući podaci o radu ove institucije. Zvaničnici su ukazali na drastičan porast broja blokiranih predmeta, što direktno utječe na pravnu sigurnost svih građana.
Mirsad Ćeman, predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, iznio je podatak da je broj neriješenih predmeta dosegao alarmantnih 13.000. Prema riječima Ćemana, broj neriješenih slučajeva iznosio je manje od 3.000 u periodu kada je institucija bila potpuno popunjena svim članovima. Do drastičnog rasta došlo je nakon što je dvoje sudija iz RS-a prestalo s radom, dok vlasti tog entiteta odbijaju imenovati nove članove.
Zbog novonastale situacije, šef ove državne pravosudne institucije prebacuje cjelokupnu odgovornost na političko rukovodstvo u RS-u. Ipak, pravni stručnjaci upozoravaju da dio odgovornosti snosi i sam Ustavni sud BiH. Najveći udio u blokiranim predmetima čine apelacije građana, za čije je rješavanje, prema propisima institucije, nadležno Veliko vijeće.
Moguća rješenja za deblokadu institucije
Prema važećem članu 10. pomenutih Pravila, ovo tijelo sačinjavaju isključivo domaći stručnjaci koje biraju entitetski parlamenti, odnosno četvero iz Federacije Bosne i Hercegovine i dvoje iz RS-a. Postojeća kriza mogla bi se u velikoj mjeri ublažiti hitnom izmjenom ovog akta. Sudije bi mogle donijeti odluku da u radu Velikog vijeća učestvuje i dvoje ili troje stranih sudija, što bi omogućilo nesmetano odlučivanje.
Ovakav korak spriječio bi potpunu blokadu i u slučaju da Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine propusti imenovati svoje predstavnike, kao što trenutno Narodna skupština entiteta RS svjesno opstruira proces. Pravni ekspert Milan Blagojević ističe da je ova institucija potpuno nadležna za izmjenu vlastitih propisa, ali da godinama nedostaje volja unutar samog suda. Izmjenom pravila ubrzao bi se rad na predmetima, što bi donijelo direktnu korist hiljadama apelanata koji godinama čekaju pravdu.
Kritike na račun pravosudnih organa
U analizi koju je potpisao Blagojević navodi se da prebacivanje krivice isključivo na političke aktere ne amnestira pravosudne organe od pasivnosti. Prema njegovoj ocjeni, državni sud ima mehanizme za uklanjanje zastoja u radu, ali bira status quo. Građani Bosne i Hercegovine zbog toga trpe najveće posljedice, dok se pravni sistem suočava s dosad neviđenom institucionalnom krizom.
