SARAJEVO – Izvoz gvožđa i čelika, ali i proizvoda od gvožđa i čelika je u prvom polugodištu ove godine drastično pao jer je prihodovano skoro 200 miliona KM manje novca u odnosu na šest mjeseci prošle godine.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, koji su objavljeni u njihovom Infokomu piše da je izvoz gvožđa i čelika u šest mjeseci prošle godine iznosio 356.572.963 KM, dok je u istom periodu ove godine iznosio 227.145.390 KM.
Ovo znači da je pad izvoza za 36,3 odsto ili 129.145.390 KM.
Što se tiče proizvoda od gvožđa i čelika, izvoz je u prvoj polovini prošle godine bio 642.171.496 KM, dok je u istom periodu ove bio 572.872.552 KM.
Manji je izvoz za 10,79 odsto ili za 69.298.944 KM.
Ukupan izvoz metalske i elektro industrije BiH je ove godine iznosio 3.476.960.716 KM, a uvoz 5.331.108.729 KM, što znači da je spoljnotrgovinski deficit u ovoj grani industrije bio oko 1,85 milijardi KM.
Iz Spoljnotrgovinske komore BiH su naveli da su već duži niz godina najznačajnije izvozne kategorije metalske i elektro industrije Bosne i Hercegovine električne mašine i oprema i njihovi dijelovi s udjelom u ukupnom izvozu od 22,3%. Slijede kotlovi i mašine sa 20% te proizvodi od željeza i čelika s udjelom od 16,5%, aluminijum i proizvodi od aluminijuma sa 14% i auto-dijelovi sa 10%.
“Najveći pad izvoza od 93 miliona KM metalska i elektro industrija je zabilježila na tržištu Austrije, zatim Italije (30 miliona KM) i Srbije (27 miliona KM). Rast izvoza u prvih šest mjeseci 2024. bilježi se na tržištu Hrvatske (47 miliona KM), Bugarske (13,4 miliona KM) i Mađarske (11 miliona KM)”, piše u Infokomu.
Dodali su da su najveće uvozne kategorije metalske i elektro industrije kotlovi i mašine (25%), vozila (21%) te električne mašine i uređaji (18%).
“Vodeća uvozna tržišta metalske i elektro industrije u Bosni i Hercegovini su Njemačka (11%), Hrvatska (11%), Slovenija (10%) Srbija (9%) i Italija (9%)”, stoji u ovim podacima.
Ekonomista Igor Gavran smatra da je pad tražnje sigurno imao ulogu u smanjenom obimu izvoza, ali i interne odluke i problemi proizvođača u BiH, prije svega “ArcelorMittala” u Prijedoru i Zenici. “Imali smo i prekide proizvodnje i njihove žalopojke o neisplativosti i nekonkurentnosti, iako su u prethodnim godinama ostvarivali multimilionsku dobit koju su mogli ulagati u tehnološki razvoj i jačanje konkurentnosti. Jer, iako je tražnja u Evropi manja, ipak i taj manji obim nekog snabdijeva i to onaj ko je najkonkurentniji. Umjesto da naši proizvođači jačaju vlastitu konkurentnost, oni zarađenu dobit vjerovatno iznose izvan države. Da jačaju konkurentnost, naš izvoz bi mogao rasti umjesto da pada”, naglasio je Gavran za “Nezavisne novine”.
Dodao je da postoji jedan objektivan problem za sve proizvođače i prerađivače u BiH u prethodnom periodu, a to je konstantan rast troškova, prije svega cijene struje, što umanjuje njihovu konkurentnost nezavisno o svim drugim faktorima.
“Još jedan faktor koji je dugoročnog karaktera je da se bh. privreda uglavnom potpuno vezala za tržište EU i vrlo je malo pokušaja da se pronađu alternativna tržišta gdje bi se mogao nadomjestiti pad evropske tražnje. Ogroman je rizik ovisnost o tržištu EU i generalno Zapada u situaciji globalnih promjena i jačanja nekih drugih ekonomija s kojima treba više da sarađujemo”, zaključio je Gavran.
