Sa zalaskom sunca večeras je nastupila Nova hidžretska 1448. godina. Muslimane u Bosni i Hercegovini koji nose iskustvo iseljavanja, pamte progone i potragu za utočištem, hidžra podsjeća na historijsku otpornost i kolektivno opiranje traumi.
Događaj iz vremena prve generacije muslimana, istovremeno je poziv na napuštanje ličnih slabosti, pasivnog života i društvene hibernacije. To je smisao duhovne hidžre kojoj treba težiti čovječanstvo. Tradicionalno, centralna svečanost povodom nastupanja nove hidžretske godine, upriličena je u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, u organizaciji Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo i Gazi Husrev-begovog vakufa.
Prigodni program
Vjernici su večeras prisustvovali prigodnom programu koji su izveli sarajevski imami, a vaz je kazivao glavni imam Abdulgafar-ef. Velić.
On je u izjavi za BIR TV kazao kako Hidžra nije bježanje od problema, već čvrst stav i odlučnost da se suprotstavimo zlu, nepravdi, agresoru.
“Kada smo ugroženi, kada nam je život ugrožen, onda možemo da napustimo svoje mjesto, ali nema napuštanja mjesta gdje smo rođeni. Zapravo, možemo kazati o Hidžri kao dvosmjernom putu. Zato pozivamo naše vjernike da oni koji su silom prilika, zbog genocida, zbog agresije, morali da napuste svoj toprak, svoje rodno mjesto, svoj zavičaj, da se vrate kako se vratio i Božiji poslanik Muhammed, alejhi selam. Zapravo, i to je poruka Hidžre: povratak svojim vrijednostima, svojoj kući, svojoj porodici, svojoj tradiciji, svome narodu, svome džematu – kazao je Velić.
Dr. Abdulgafar-ef. Velić
U svom obraćanju prisutnim vjernicima, on je pozvao da ne čekaju da stanje popravi neko drugi, već da krenu u akciju, budu bolji i korisniji sebi i svojim porodicama.
Borba za svoja prava
“Hidžra je napuštanje stanja neodlučnosti i čekanja. Hidžra nije mirenje sa protjerivanjem i nepravdom. Hidžra nije bježanje od problema. Ako imamo problem, da bježimo od njega, da činimo hidžru. Hidžra je zapravo samo promjena položaja i borba za svoja prava, za svoj status, pojedinačni, kolektivni i društveni položaj. Hidžra je uspostavljanje reda, sistema, poretka, podizanje države, poštivanje ljudskih prava, tolerancije, suživota, društvene pravde – kazao je efendija Velić.
Uvodno obraćanje imao je drugi imam Gazi Husrev-begove džamije hfz. Salih-ef. Halilović, a svečanosti je prisustvovao i direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini prof. dr. hfz. Mensur ef. Malkić.
Za događaj hidžre vezuje se i početak islamskog kalendara. Zvanično računanje vremena prema ovom kalendaru uveo je halifa Omer ibn el-Hattab r.a. To je lunarni kalendar koji se koristi za određivanje islamskih blagdana, zasnovan je na Mjesečevim mijenama i ima 12 mjeseci.
Pošto se hidžretski kalendar ravna po Mjesecu, novi dan počinje nakon zalaska sunca, a ne u ponoć. Kraći je od sunčevog kalendara, dok mjeseci i blagdani kruže kroz sva četiri godišnja doba.
Prvi dan Nove 1448. hidžretske godine je 1. muharrem, utorak, 16. juni 2026. godine. Inače, muharrem je jedan od četiri sveta mjeseca u islamu. U Kur'anu se naziva Allahovim mjesecom, a izuzetno je cijenjen zbog duhovne važnosti, zabrane nasilja i vrijednosti posta. (kraj)
