Šta otkriva Registar zaposlenih Zavoda zdravstvenog osiguranja USK?
Objavljeni Registar zaposlenih u javnim ustanovama Unsko-sanskog kantona pruža do sada najdetaljniji uvid u strukturu zaposlenih, njihove stručne kvalifikacije i osnovne neto plate u Zavodu zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona (ZZO USK).
Analiza podataka pokazuje da su najviše osnovne neto plate rezervisane za rukovodeće pozicije, gdje pojedini zaposlenici ostvaruju primanja veća od 5.200 KM, dok istovremeno zdravstveni sistem u Unsko-sanskom kantonu godinama bilježi ozbiljne probleme u pružanju zdravstvenih usluga građanima.
Prema registru, najviša osnovna neto plata u Zavodu iznosi 5.261,98 KM, a ostvaruju je rukovodioci ključnih organizacionih jedinica.
Među njima su rukovodilac Odjeljenja za kontrolu, rukovodilac Odjeljenja za finansijsko-računovodstvene poslove, rukovodilac Odjeljenja za analitičko-planske poslove i poslove ljekarskih komisija, rukovodilac Odjeljenja za provođenje prava iz zdravstvene zaštite i ino osiguranje, rukovodilac Ureda interne revizije, kao i rukovodilac Odjeljenja za nabavke i podršku poslovanju.
Rukovodioci poslovnica u Bosanskoj Krupi, Ključu, Sanskom Mostu i Bosanskom Petrovcu imaju osnovnu neto platu od 5.038,07 KM, dok direktor Zavoda prima osnovnu neto platu od 5.013 KM.
U kategoriji viših stručnih saradnika i voditelja službi plate se kreću između 4.702,19 KM i 4.814,15 KM, dok stručni saradnici uglavnom imaju osnovnu neto platu od 4.030,45 KM. Dok viši referent za kontrolu i unos podataka o lijekovima ima plaću 3.358 KM.
Analiza registra pokazuje i širok spektar obrazovnih profila zaposlenih na odgovornim funkcijama. Rukovodeća mjesta obavljaju diplomirani pravnici, ekonomisti, doktori medicine, bachelori prava, bachelori menadžmenta, ali i diplomirani politolog iz oblasti sigurnosti. Tako je, primjerice, rukovodilac poslovnice u Bosanskom Petrovcu diplomirani politolog iz oblasti sigurnosti, dok stručni saradnik za nadzor i kontrolu prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja ima zvanje diplomiranog kriminaliste.
Posebnu pažnju privlači podatak da je rukovodilac Odjeljenja za kontrolu, čija osnovna neto plata iznosi 5.261,98 KM, prema registru stekao zvanje Bachelor poslovne ekonomije – menadžment na Visokoj školi CEPS – Centar za poslovne studije u Kiseljaku.
Ta privatna visokoškolska ustanova godinama se nalazila u fokusu istraživačkih medija i policijskih provjera. SIPA je još 2018. godine Tužilaštvu Bosne i Hercegovine dostavila operativna saznanja koja su se odnosila i na CEPS, zajedno s drugim privatnim visokoškolskim ustanovama, zbog sumnji u nezakonitu trgovinu diplomama. Mediji su tada objavljivali informacije o navodnoj prodaji diploma za iznose od 1.500 do 5.000 eura i mogućim manipulacijama u matičnim knjigama studenata.
Registar pokazuje i da su pojedini zaposlenici završili druge privatne visokoškolske ustanove iz oblasti ekonomije, menadžmenta i poduzetništva, dok je značajan broj zaposlenih diplomirao na javnim univerzitetima u Bihaću, Sarajevu, Banjoj Luci i drugim akademskim centrima.
Podaci iz registra otvaraju i pitanje odnosa između administrativnog aparata Zavoda i kvaliteta zdravstvenih usluga koje građani dobijaju za novac koji svakog mjeseca izdvajaju kroz obavezno zdravstveno osiguranje.
Dok pojedini rukovodioci ostvaruju osnovne neto plate koje su uporedive s primanjima u znatno razvijenijim evropskim zemljama, veliki broj građana Unsko-sanskog kantona svakodnevno se suočava s dugim listama čekanja, nedostatkom termina za specijalističke preglede, dijagnostiku i radiološke pretrage, zbog čega su često primorani usluge plaćati u privatnim zdravstvenim ustanovama.
Građani uredno izmiruju svoje obaveze prema sistemu zdravstvenog osiguranja očekujući da će zauzvrat dobiti pravovremenu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Međutim, sve češće su primorani da iz vlastitog džepa finansiraju laboratorijske nalaze, CT i MR pretrage, ultrazvučne preglede, specijalističke preglede, pa čak i pojedine dijagnostičke procedure koje bi, u skladu sa svrhom obaveznog zdravstvenog osiguranja, trebale biti dostupne u javnom zdravstvenom sistemu.
Zbog toga se nameće pitanje da li se sredstva prikupljena od doprinosa osiguranika raspoređuju na način koji u dovoljnoj mjeri osigurava kvalitetnu zdravstvenu zaštitu ili je potrebno detaljno preispitati prioritete u trošenju javnog novca. Upravo zbog toga bilo bi opravdano da Vlada Unsko-sanskog kantona, Kantonalna uprava za inspekcijske poslove, Ured za borbu protiv korupcije USK, Ministarstvo obrazovanja USK, Finansijska policija Federacije BiH, kao i nadležna tužilaštva, izvrše sveobuhvatnu provjeru vjerodostojnosti diploma zaposlenih i rukovodilaca Zavoda zdravstvenog osiguranja USK, posebno onih stečenih na privatnim visokoškolskim ustanovama koje su ranije bile predmet medijskih i policijskih provjera.
Istovremeno, javnost s pravom očekuje i detaljnu analizu opravdanosti visine plata u administraciji Zavoda, načina raspodjele sredstava prikupljenih od zdravstvenih doprinosa te odgovora na pitanje da li se novac građana prvenstveno usmjerava na jačanje zdravstvenih usluga ili na finansiranje administrativnog aparata. U sistemu koji se finansira isključivo novcem osiguranika, transparentnost, zakonitost i odgovorno upravljanje javnim sredstvima nisu stvar političke volje, već obaveza prema građanima koji taj sistem svakodnevno finansiraju.
