Izvor: BHRT/Adisa Herco (J.K.)
Javni servis Bosne i Hercegovine godinama se suočava s problemom finansiranja. RTV taksa, kao osnovni izvor finansiranja javnih emitera, ne naplaćuje se na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, dok novac koji bi trebao pripasti javnim servisima izostaje ili se ne raspoređuje u skladu sa zakonom. Istovremeno, u poslovnicama BH Pošte pojavila su se uputstva prema kojima građani račun za električnu energiju mogu platiti bez istovremene uplate RTV takse. Šta to znači za građane, a šta za opstanak javnog servisa?
Račun za struju bez RTV takse. Uputstvo istaknuto u poslovnicama BH Pošte građanima objašnjava kako da prilikom uplate računa Elektroprivrede Bosne i Hercegovine izostave oznaku “sa RTV taksom”. Uputili smo mejlove na adrese BH Pošte i Elektroprivrede Bosne i Hercegovine o tome ko je izradio i odobrio uputstvo za plaćanje računa bez uplate RTV takse, te na osnovu koje odluke se ona primjenjuje. Odgovore do zaključenja priloga nismo dobili. Iz medijske zajednice poručuju da se zakonska obaveza ne može tretirati kao stvar ličnog izbora.
BORKA RUDIĆ, sekretarka Udruženja BH novinari
“Ne može jedan tamo službenik donijeti odluku i reći ljudsko je pravo da odbije plaćanje. Ne može biti ljudsko pravo na štetu zakonitosti i vladavine prava. U slučaju BHRT-a to se pokazalo pogubnim, odnosno, to davanje mogućnosti da ne poštujete zakon.”
MLADEN OBRENOVIĆ, Mediacentar Sarajevo
“Posljednja informacija o tome da se građanima prilikom uplate računa za potrošenu električnu energiju sugerira kako možda ne bi trebali plaćati pretplatu ili kako možda ne bi trebali ispunjavati svoju građansku dužnost je kršenje zakona i to vrlo jasno treba poručiti svakome onome ko takvu preporuku da.”
Međutim, mogućnost odvojenog plaćanja računa ne znači da je zakonska obaveza plaćanja RTV takse ukinuta. Član 17. Zakona o Javnom radiotelevizijskom sistemu Bosne i Hercegovine propisuje da su domaćinstva i pravna lica koja posjeduju radio ili televizijski prijemnik dužni plaćati mjesečnu RTV taksu. Prihod od takse namijenjen je finansiranju javnih servisa, a zakonom je propisana i njegova raspodjela: 50 posto pripada BHRT-u, a po 25 posto Federalnoj televiziji i RTRS-u.
NEDA TADIĆ, direktorica programa BHT1
“Prema važećem Zakonu, naplata RTV pristojbe je primarni izvor finansiranja javnih RTV servisa ove zemlje, pa tako i BHRT-a. Kompletno naše poslovanje, kompletna naša produkcija programa direktno ovise o stupnju naplate RTV pristojbe.”
Mjesečna RTV taksa iznosi 7,50 maraka, odnosno 90 maraka godišnje. Taj novac trebao bi osigurati kontinuitet rada javnih servisa, proizvodnju programa i informisanje građana. Ipak, problem nije samo u naplati. Sistem
raspodjele sredstava godinama je opterećen sporovima i neuplaćivanjem pripadajućeg novca. Prema podacima objavljenim uz sudske postupke, dug RTRS-a prema BHRT-u, po osnovu raspodjele RTV takse, na kraju 2025. godine iznosio je 104.137.380 KM.
DEJAN ŠAJINOVIĆ, novinar iz Banjaluke
“Svaka zemlja mora imati javni servis. S obzirom na to da je Bosna i Hercegovina, nažalost, nedefinisana država zbog svega ovoga što se dešava, vi ni krivi ni dužni, odnosno BHRT ni kriv ni dužan trpi sve te udarce i sve te posljedice. Sve to što se dešava spada vama na račun.”
Pitanje RTV takse nije samo pitanje načina plaćanja računa. To je i pitanje odgovornosti, primjene zakona i finansijske održivosti javnog servisa od kojeg građani očekuju pravovremeno, profesionalno i nepristrasno informisanje.
