IZVOR:BHRT/Lejla Nezirović (E.D.)
Prema podacima UN-a, cijene hrane padaju peti mjesec zaredom. Dok su u svijetu jeftiniji mliječni proizvodi, šećer i meso, u BiH cijene upravo tih proizvoda rastu. Ekonomisti kažu: ima načina da se to zaustavi, ali treba i volja odgovornih u vlasti.
https://youtu.be/bdwi8ChuZq8
Pijace i tržni centri puni, ali su novčanici prazni. U BiH malo domaće proizvodnje, ovisimo od uvoza Statistika kaže da je potrošačka korpa u svijetu manja za 0,4%. Bilježi se pad indeksa cijena mesa za 0,4%, mliječnih proizvoda za 5,0 posto i šećera za 1,0 posto.
U BiH je situacija suprotna – zabilježen je rast cijena od 4,1% na godišnjem nivou. Tako su samo hrana i bezalkoholni napici skuplji za 5,3%. U udruženju „Kupujmo i koristimo domaće“ kažu da se ovaj pad cijena ne može osjetiti u BiH jer privreda ovisi od uvoza.
ADMIR KAPO, Udruga „Kupujmo i koristimo domaće“
„Mi smo primorani da uvozimo razne sirovine, dosta onih koje sami možemo proizvoditi, ali mi smo gospodska nacija koja neće da se vrati nekim mogućnostima i resursima naše države. Mi uvozimo sve što možemo proizvoditi i onda ti proizvođači diktiraju cijene.“
Za subvencije poljoprivredi vlast u Federaciji prošle godine izdvojila je 183 miliona KM i dalje su zaključane cijene 60 osnovnih životnih namirnica.
ADMIR KAPO, Udruga „Kupujmo i koristimo domaće“
„To su kozmetičke stvari. To zaključaju neko vrijeme, to može biti samo trenutna mjera koja će ublažiti tegobu cijena za najugroženije, kao što su penzioneri.“
Rješenje bi trebalo tražiti u što većoj konkurenciji, tvrdi ekonomista i federalni zastupnik Admir Čavalić.
ADMIR ČAVALIĆ, ekonomista i zastupnik u Parlamentu FBiH
„To je odgovor šta nam treba za spuštanje cijena proizvoda na tržištu. Nekada tu konkurenciju ograničava sama država, neki zakoni i nameti, a nekada i veći tržišni učesnici i distributivni lanci.“
Uz konkurenciju, drugi ekonomisti ističu da je rješenje i ozbiljna analiza strukture cijena, što do sada vlast nije učinila.
IGOR GAVRAN, ekonomista
„Ono što državi, odnosno onima koji s njom upravljaju, odgovara jesu veće cijene, a onda i viši prihodi od PDV-a. Životni standard ih ne zanima mnogo jer oni svakako puno toga i ne plaćaju, a imaju i jako dobre prihode pa i ne osjete poskupljenja.“
Dugogodišnje povećanje cijena za posljedicu ima da prosječna plata u BiH nije dovoljna ni za 50% potrošačke korpe.
