Stotine hiljada ljudi izašle su na ulice širom Evrope, a protesti zbog visokih troškova života, problema u obrazovanju, skupog stanovanja i nezadovoljstva vlastima u pojedinim gradovima prerasli su u žestoke sukobe s policijom. Najdramatičnije je u Francuskoj, gdje je uhapšeno oko 1.800 ljudi, dok studenti u Albaniji traže ostavku premijera Edija Rame.
Protesti su tokom vikenda održani u Francuskoj, Italiji, Belgiji, Portugalu i Albaniji. Iako demonstracije nisu dio jedinstvenog, koordiniranog pokreta, zahtjevi građana u više zemalja imaju slične tačke: bolji životni standard, veće plate, pristupačnije stanovanje, kvalitetnije obrazovanje i odgovornost vlasti.
Francuska: Ulice pune demonstranata, zgrade gorjele
Francuska je zabilježila neke od najžešćih nereda posljednjih godina. Prema podacima francuskog Ministarstva unutrašnjih poslova, na protestima je učestvovalo oko 550.000 ljudi, dok organizatori tvrde da ih je bilo približno 800.000.
Demonstracije su održane u više od 100 gradova, a samo u Parizu okupilo se oko 110.000 ljudi. Protesti su na pojedinim lokacijama prerasli u sukobe, pljačke i požare. Oko 1.800 osoba je uhapšeno, a više od 500 pripadnika policije, žandarmerije i vatrogasnih službi zadobilo je povrede.
U Limogesu je požar teško oštetio historijsku zgradu gradske vijećnice staru više od 140 godina. U Marseilleu je demolirana unutrašnjost gradske vijećnice, dok je u Lyonu zapaljen turistički ured. U Parizu su razbijani izlozi, pljačkane prodavnice i paljeni automobili.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je da će odgovorni za nasilje i uništavanje imovine biti kažnjeni. Istovremeno, prijavljeno nasilje policije predmet je internih istraga.
Protesti su prvobitno počeli među srednjoškolcima, koji su upozoravali na nedostatak nastavnika, loše uslove u školama i nedovoljna ulaganja u obrazovanje. Njihovim zahtjevima kasnije su se pridružili sindikati, radnici i pripadnici pokreta Žutih prsluka, a nezadovoljstvo se proširilo na šire troškove života i kvalitet javnih usluga.
Italija: Sukobi u Milanu, demonstranti zauzeli poznati trg
Nasilni incidenti zabilježeni su i u Italiji, posebno u Milanu, gdje je protest protiv ratova i visokih troškova života prerastao u sukobe s policijom.
Grupa maskiranih demonstranata bacala je kamenice, flaše, pirotehnička sredstva i metalne barijere na policajce. Policija se u jednom trenutku povukla, a demonstranti su zauzeli trg Piazza del Duomo. Snage sigurnosti kasnije su upotrijebile suzavac i vodene topove kako bi rastjerale okupljene.
Prema izvještajima s protesta, povrijeđeni su policajci i demonstranti, a više od 50 mladih osoba privedeno je, među kojima je bilo i maloljetnika. Incidenti su zabilježeni i u Torinu i Bologni.
Italijanska premijerka Giorgia Meloni osudila je nasilje, poručujući da pravo na demonstracije ne znači i pravo na uništavanje gradova.
Albanija: Studenti traže odlazak Edija Rame
U Albaniji su protesti dobili i direktnu političku dimenziju. Studenti i drugi demonstranti traže ostavku premijera Edija Rame, ukazujući na korupciju, probleme u obrazovanju i nedostatak perspektive za mlade.
U Tirani su tokom višesatnih sukoba demonstranti bacali kamenice, molotovljeve koktele i pirotehnička sredstva, dok je policija koristila suzavac i vodene topove. Zabilježeni su povrijeđeni policajci i civili, a brojni učesnici protesta su privedeni ili se protiv njih vode postupci.
Jedan od studenata poručio je da su mladi mjesecima pokušavali mirnim putem izboriti promjene, ali da sada žele slijediti primjer demonstranata u Francuskoj. U protestima se pojavljuje i simbol flaminga.
Rama odbija zahtjeve za ostavku. Poručio je da protesti, kako tvrdi, ugrožavaju put Albanije prema članstvu u Evropskoj uniji, a ne njegovu vladu. Socijalisti i dalje imaju većinu u parlamentu.
Dodatno nezadovoljstvo izazvao je i kontroverzni luksuzni obalni projekat povezan s Jaredom Kushnerom, zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Rama je također iznio tvrdnje o navodnoj prijetnji napadom dronom na vladinu zgradu, za koju je sugerirao da bi mogla imati veze sa stranim interesima. Te tvrdnje nisu nezavisno potvrđene.
Belgija: Studenti strahuju da će obrazovanje postati nedostupno
U Belgiji su demonstracije prvenstveno usmjerene protiv rasta troškova visokog obrazovanja i reformi za koje studenti smatraju da bi mogle otežati pristup univerzitetima.
U Briselu su izbili sukobi u blizini gradske berze, a policija je koristila suzavac i vodene topove. Protesti su održani i u Liegeu.
Belgijski ministar unutrašnjih poslova Bernard Quintin ocijenio je da se pojedini događaji više ne mogu smatrati običnim protestima, već organiziranim nasiljem. Studenti, s druge strane, upozoravaju da bi veći troškovi školovanja posebno pogodili mlade iz porodica s nižim primanjima.
Portugal: Stanovanje postaje luksuz, građani postavili šatore
U Portugalu su se desetine hiljada ljudi okupile u Lisabonu kako bi protestovale zbog niskih plata, rasta troškova života i sve težeg pristupa stanovanju.
Cijene nekretnina u zemlji više su nego udvostručene od 2017. godine, dok su troškovi najma novih stanova rasli sličnim tempom. U centru Lisabona, na trgu Rossio, demonstranti su postavili oko 40 šatora kako bi skrenuli pažnju na stambenu krizu.
Građani upozoravaju da sve teže mogu priuštiti stanovanje u velikim gradovima, čak i kada imaju posao. Portugalski ministar za parlamentarne poslove poručio je da vlada neće popustiti pred zahtjevima iznesenim na ulicama.
Šta povezuje proteste širom Evrope?
Iako su protesti nastali iz različitih okolnosti, u njihovoj pozadini ponavljaju se slični problemi: rast troškova života, nedostupno stanovanje, nezadovoljstvo javnim uslugama i osjećaj da vlasti ne odgovaraju na potrebe građana.
Mladi imaju posebno važnu ulogu u ovom talasu demonstracija. U Francuskoj su nezadovoljstvo pokrenuli učenici koji traže bolje uslove obrazovanja, u Belgiji studenti upozoravaju na sve skuplje školovanje, a u Albaniji demonstranti zahtjeve za reformama povezuju s pozivima na odlazak premijera.
Za sada nema pokazatelja da je riječ o jedinstvenom evropskom pokretu. Ipak, istovremeno izbijanje demonstracija u više zemalja pokazuje koliko su pitanja životnog standarda, stanovanja i budućnosti mladih postala politički osjetljiva.
Hoće li protesti dovesti do konkretnih promjena ili će se nezadovoljstvo nastaviti širiti, zavisit će od odgovora vlasti i toga hoće li demonstranti uspjeti svoje zahtjeve pretvoriti u trajni politički pritisak.
