Prema podacima OECD-a, čak 66 posto prihoda osoba starijih od 65 godina u Evropi dolazi iz javnih transfera, odnosno penzija, dok u nekim zemljama značajnu ulogu imaju i privatni penzioni fondovi
Pokrivenost osnovnih životnih troškova državnim penzijama značajno varira širom Evrope, pokazuju podaci istraživanja koje je obuhvatilo 39 zemalja, uključujući članice Evropske unije, zemlje kandidate, EFTA države i Ujedinjeno Kraljevstvo. Analiza kompanije Moorepay za kraj 2025. godine ukazuje da u čak 20 zemalja penzije nisu dovoljne da pokriju osnovne troškove života, pri čemu u izračun nisu uključeni troškovi stanarine.
Udio penzija u troškovima života kreće se od 22 posto u Gruziji do čak 225 posto u Luksemburgu, što pokazuje duboke razlike među evropskim državama. Riječ je o odnosu prosječne penzije i prosječnih troškova života jedne osobe, pri čemu su podaci o troškovima preuzeti iz baze Numbeo i predstavljaju nacionalne prosjeke, uz napomenu da se situacija može razlikovati ovisno o gradu.
Luksemburg se izdvaja kao primjer zemlje u kojoj penzije znatno premašuju troškove života. Prosječna penzija iznosi 28.790 eura, dok su troškovi života procijenjeni na 12.791 euro, što znači višak od 15.989 eura. Sličan odnos bilježe Italija sa 210 posto i Finska sa 208 posto, dok su Španija sa 199 posto i Danska sa 189 posto blizu tog nivoa, piše Euronews.
U rasponu od 150 do 180 posto nalaze se Island, Norveška, Njemačka, Belgija, Austrija, Francuska, Nizozemska i Švedska, gdje penzije također omogućavaju relativno visok nivo pokrivenosti troškova. Postoje i zemlje u kojima penzije pokrivaju osnovne potrebe, ali bez većeg prostora za dodatne izdatke. U toj grupi su Švicarska, Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Poljska, Češka i Grčka, gdje pokrivenost iznosi između 100 i 150 posto.
S druge strane, u velikom broju država penzije ne dostižu nivo osnovnih troškova. U pojedinim slučajevima pokrivaju više od 80 posto, kao u Sloveniji sa 95 posto, Hrvatskoj sa 82 posto i Crnoj Gori sa 89 posto, ali u mnogim zemljama taj udio je znatno niži. Na donjem dijelu ljestvice nalaze se Gruzija sa 22 posto, Albanija i Ukrajina sa po 29 posto, te Moldavija sa 42 posto, gdje penzije ne pokrivaju ni polovinu troškova života.
Bosna i Hercegovina se nalazi među zemljama s niskim udjelom pokrivenosti, gdje penzije pokrivaju 53 posto osnovnih troškova života, bez uračunate stanarine. Slični rezultati zabilježeni su u Kipru sa 58 posto, Sjevernoj Makedoniji sa 61 posto i Turskoj sa 64 posto, dok Latvija ima 65 posto. Profesor Noel Whiteside sa Univerziteta u Oxfordu navodi da su neke zemlje Evropske unije jednostavno siromašnije, zbog čega porodice često moraju dodatno pomagati starijim članovima kako bi pokrili troškove života.
Podaci ukazuju i na jasne regionalne razlike. U sjevernoj i zapadnoj Evropi, uključujući nordijske zemlje, penzije uglavnom pokrivaju ili premašuju osnovne troškove. U centralnoj Evropi pokrivenost je umjerena, dok u istočnoj Evropi i na Balkanu penzije najčešće pokrivaju samo dio potrebnih izdataka. Prema podacima OECD-a, čak 66 posto prihoda osoba starijih od 65 godina u Evropi dolazi iz javnih transfera, odnosno penzija, dok u nekim zemljama značajnu ulogu imaju i privatni penzioni fondovi.
U Bosni i Hercegovini su u međuvremenu donesene odluke o povećanju penzija, ali one i dalje ne prate rast cijena. U Federaciji BiH najniža penzija iznosi 666 KM, zagarantovana 795 KM, dok prosječna iznosi oko 720 KM, a maksimalna 3.332 KM. U Republici Srpskoj najniže penzije kreću se od 349 do 698 KM, u zavisnosti od radnog staža, dok najviša iznosi 3.776 KM.
Većina penzionera prima iznose blizu minimuma, dok njihov broj kontinuirano raste. U Bosni i Hercegovini danas ima između 742.000 i 755.000 penzionera, što je povećanje za više od 100.000 u posljednjih deset godina.
Istovremeno, odnos između zaposlenih i penzionera ostaje nepovoljan. Na jednog penzionera dolazi tek 1,15 zaposlenih, što znači da gotovo jedan radnik finansira jednog penzionera. U Federaciji BiH trend je još izraženiji, jer na jednog novozaposlenog dolaze dva nova penzionera.
Zbog niskih primanja, više od 10.000 penzionera u Bosni i Hercegovini i dalje radi kako bi pokrili osnovne troškove života.
