Novi američki mirovni plan za okončanje rata u Ukrajini navodno uključuje uspostavljanje demilitarizirane zone u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO i ublažavanje sankcija Rusiji.
Prema izvorima na koje se poziva britanski magazin The Economist, američki predsjednik Donald Trump suočava se s političkim pritiskom uoči izbora u SAD, zbog čega, kako tvrde sagovornici magazina, nastoji što prije doći do mirovnog sporazuma.
O planu je izvijestio The Economist, a njegove navode prenio je ruski nezavisni medij The Moscow Times.
Prema tim informacijama, paket bi uključivao i ekonomske sporazume s Moskvom te mogućnost obnove isporuka ruskog plina Evropi. Zauzvrat bi Ukrajina dobila investicijski paket i mogućnost članstva u Evropskoj uniji, ali bi se morala odreći ambicije da postane članica NATO.
Ipak, ni Washington ni Kijev nisu javno potvrdili da je Ukrajina prihvatila predložene uslove, a detalji mogućeg dogovora i dalje su predmet razgovora.
Trump pod pritiskom zbog izbora u SAD
Prema izvorima The Economista, jedan od ključnih faktora koji utiču na Trumpove poteze jesu izbori na sredini predsjedničkog mandata, zakazani za 3. novembar. Istraživanja javnog mnijenja, kako navodi magazin, ukazuju na slabu podršku Republikanskoj stranci i samom predsjedniku.
Sagovornici magazina tvrde da je Trump zbog toga „obuzet panikom“ i da u ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom vidi mogućeg krivca za neuspjeh pregovora.
Američki zvaničnici, prema istim navodima, smatraju da Trumpovi posebni izaslanici Jared Kushner, njegov zet, i Steve Witkoff, njegov dugogodišnji prijatelj i poslovni partner, dodatno komplikuju situaciju jer pogrešno tumače motive ruskog predsjednika Vladimira Putina i podložni su ruskom utjecaju.
U izvještaju se spominje i Elon Musk, čiji se odnos prema Ukrajini opisuje kao složen.
„Trump stvara užasnu situaciju, ali istovremeno ovisi o idiotima“, navodi se u izjavi američkog zvaničnika koju je prenio The Moscow Times.
Šta predviđa američki mirovni plan?
Prema informacijama koje prenose mediji, prijedlog uključuje uspostavljanje demilitarizirane zone u Donbasu, ublažavanje sankcija Rusiji i niz ekonomskih sporazuma.
Među njima je i mogućnost ponovne isporuke ruskog plina Evropi, uključujući oživljavanje projekta Sjeverni tok.
Ukrajina bi, prema navodima, dobila investicijski paket i mogućnost pristupanja Evropskoj uniji, ali bi morala odustati od članstva u NATO.
Američki zvaničnici tvrde da Trump ne želi prisiliti Ukrajinu na kapitulaciju, iako priznaju da odnosi Washingtona i Kijeva postaju sve nestabilniji.
Ukrajinski zvaničnici upoznati su s općim okvirom prijedloga, ali, prema pisanju The Economista, nisu dobili sve detalje. U Kijevu postoji bojazan da bi Moskva mogla ostvariti ekonomske i diplomatske koristi prije nego što rat bude okončan.
Pritisak na Kijev i prekid rada Starlinka
Trump je posljednjih sedmica pojačao pritisak na Ukrajinu.
Nakon dogovora s Putinom o dizelskom gorivu 9. oktobra, optužio je Kijev za produžavanje rata, pozvao na obustavu napada na ruske rafinerije i predložio izbor novog ukrajinskog predsjednika.
Situaciju je dodatno zakomplikovao prekid satelitskih komunikacija putem sistema Starlink, koji je počeo 14. oktobra i ozbiljno pogodio ukrajinsku vojsku. Prema navodima iz izvještaja, ni Musk ni Bijela kuća nisu preuzeli odgovornost za poremećaj rada sistema koji je važan za ukrajinske vojne operacije.
Kushner i Witkoff su 20. oktobra sa Zelenskim razgovarali o glavnim elementima novog mirovnog plana. Trump je potom izjavio da su, prvi put nakon dužeg vremena, blizu mirovnog sporazuma.
Abu Dhabi kao moguća lokacija novih pregovora
U međuvremenu se razmatra mogućnost novih trilateralnih pregovora Rusije, SAD i Ukrajine. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da se Abu Dhabi, glavni grad Ujedinjenih Arapskih Emirata, razmatra kao mjesto sastanka.
Prema izvještajima kineske agencije Xinhua, pregovori bi se mogli održati u prvoj polovini novembra.
Peskov je, govoreći o nedavnim razgovorima Witkoffa i Putina, kazao da trenutno nema planiranog telefonskog razgovora između ruskog i američkog predsjednika, ali da bi se on mogao brzo dogovoriti na zahtjev bilo kojeg od njih.
Odbio je iznijeti detalje razgovora Putina i Witkoffa, ističući da bi javno iznošenje prijedloga moglo naštetiti pregovaračkom procesu. Također je naveo da Putin nije predao Witkoffu dokumente s konkretnim planom za okončanje rata.
Evropa traži vlastitog pregovarača za razgovore s Putinom
Paralelno s američkim inicijativama, evropske zemlje razmatraju mogućnost formiranja vlastitog pregovaračkog tima za razgovore s Moskvom.
Britanski The Telegraph, pozivajući se na diplomatske izvore, objavio je da se razmatra pet mogućih kandidata: italijanska premijerka Giorgia Meloni, finski predsjednik Alexander Stubb, češki predsjednik Petr Pavel, danska premijerka Mette Frederiksen i norveški premijer Jonas Gahr Støre.
Prema izvorima britanskog lista, već su uspostavljeni kontakti s potencijalnim kandidatima, ali još nije donesena konačna odluka.
Jedna od mogućnosti je da umjesto jednog pregovarača bude formirana grupa evropskih lidera, čime bi se smanjila mogućnost neslaganja među državama oko toga ko treba preuzeti tu ulogu.
Finski predsjednik Alexander Stubb posebno se izdvaja zbog bliskih odnosa s Trumpom i angažmana u evropskim nastojanjima da se podrži Ukrajina. Češki predsjednik Petr Pavel spominje se zbog vojnog iskustva i poznavanja NATO-a.
Evropske prijestolnice, prema diplomatskim izvorima, sve više smatraju da je potrebno usaglasiti zajednički stav prema Rusiji prije eventualnog početka novih pregovora o okončanju rata u Ukrajini.
