Činjenica da su prijedlozi iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH upućeni četiri mjeseca uoči izbora više ih svrstava u domen predizborne kampanje nego kao istinsku namjeru za rješenje problema
Piše: Semira Degirmendžić
Ministarstvo komunikacija i prometa BiH uputilo je u proceduru nacrte izmjena zakona koji regulišu finansiranje javnog RTV sistema u BiH, a ključna promjena odnosi se na mogućnost da se BHRT ubuduće finansira i direktno iz budžeta institucija BiH.
Riječ je o izmjenama Zakona o Javnom radiotelevizijskom servisu BiH kojima je predviđeno da uz postojeće prihode od RTV takse i marketinga, BHRT dobija novac iz državnog budžeta kako bi se pokrio deficit u poslovanju.
Kako se navodi u nacrtu zakona, budžetska sredstva bi se koristila za ‘objektivno utvrđeni deficit’ nastao kada prihodi od RTV takse, reklama i drugih izvora nisu dovoljni za finansiranje BHRT-a.
Problemi i višemilionski gubici
U nacrtu se precizira da bi BHRT svake godine dostavljao finansijske planove i procjene prihoda Komisiji za finansije i budžet Parlamentarne skupštine BiH, koja bi potom utvrđivala koliki deficit treba biti pokriven iz budžeta.
Taj iznos bi potom Ministarstvo finansija i trezora BiH uvrštavalo kao posebnu budžetsku stavku namijenjenu finansiranju BHRT-a.
Koliko bi novca moglo biti potrebno iz budžeta, u nacrtu zakona nije precizirano.
Međutim, BHRT već godinama posluje sa ozbiljnim finansijskim problemima, dugovima i blokadama računa, uz višemilionske gubitke. Samo dugovanja prema Evropskoj radiodifuznoj uniji (EBU) ranije su iznosila nekoliko miliona KM, dok se ukupni finansijski problemi BHRT-a procjenjuje da su ‘teški’ na desetine miliona maraka.
Predlagači zakona tvrde da ovakav model već postoji u brojnim državama Evropske unije te navode da više od polovine članica EU na neki način finansira javne servise i iz budžeta.
Raspodjela novca od marketinga
U obrazloženju se pozivaju i na stavove Evropske komisije koja je više puta upozoravala da je finansijska održivost BHRT-a jedan od ključnih prioriteta na evropskom putu BiH.
Paralelno s tim, u proceduru su upućene i izmjene Zakona o Javnom RTV servisu BiH koje se odnose na raspodjelu prihoda od marketinga.
Prema predloženim izmjenama, prihodi od reklama više se ne bi slijevali na jedinstveni račun, nego bi ostajali javnom servisu koji ih je ostvario. Istovremeno bi se mijenjao i model raspodjele RTV takse pa bi BHRT-u pripadalo 50 posto ukupno prikupljene takse, dok bi RTRS i RTV FBiH dobijali po 25 posto.
Predlagači tvrde da bi takav model podstakao veću tržišnu efikasnost i odgovornost svakog emitera za vlastito poslovanje.
Ipak, pitanje je hoće li ovi zakoni uopće stići i do Vijeća ministara BiH i do PSBiiH.
Do općih izbora ostala su svega četiri mjeseca, a to znači da je veoma malo vremena za ozbiljan zakonodavni proces. Parlamentarci će od preostala četiri mjeseca do izbora, jedan provesti na godišnjem, a jedan u intenzivnoj kampanji, kada se prema ranijim iskustvima iz izbornih godina sjednice Parlamentarne skupštine BiH i ne održavaju.
Zbog toga nije izvjesno hoće li predložene izmjene zakona uopće doći na dnevni red oba doma Parlamentarne skupštine BiH, a kamoli biti usvojene prije izbora.
Ako se zna da je u parlamentarnoj proceduri od prošle godine već jedan prijedlog izmjena Zakona o RTV servisu BiH koji također predviđa finansiranje iz budžeta, ali da nema političke volje parlamentaraca iz entiteta RS da se on i usvoji, onda je jasno da nažalost ni od ovog nacrta zakona u dogledno vrijeme nema ništa i da on neće riješiti agoniju ni BHRT-a ni njegovih uposlenih.
