Poljoprivreda je sve atraktivniji način za pokretanje biznisa u Srbiji, naročito uz rastuću potražnju za organskom hranom. Za one koji posjeduju zemljište i traže visoku zaradu, gajenje ljekovitog bilja, cvijeća i plastenička proizvodnja povrća nude najveći potencijal.
Gajenje ljekovitog bilja (nana, kamilica, neven) bilježi sve veću potražnju, a ne zahtjeva prevelika ulaganja. Za jedan hektar potrebno je uložiti 1.200 do 2.500 evra (za pripremu zemljišta, sjeme i sadnju), dok prihod po hektaru može da iznosi od 2.500 do 6.500 evra.
Konkretno, uzgoj bijelog sljeza može donijeti najmanje 4.500 evra profita po hektaru, dok neven donosi oko 2.000 evra.
“Najbolje je gajiti višegodišnje biljke, jer su manja ulaganja” savjetuju stručnjaci.
Povrće i cvijeće: Brz povratak investicije
I druge kulture nude brz povratak uloženog novca. Za uzgoj zelene salate na oko 10 ari plastenika potrebno je početno ulaganje od oko 1.000 evra, a potencijalna zarada ide do 2.000 evra po sezoni.
Proizvodnja cveća zahtijeva ulaganje od 3.000 do 4.000 evra po aru. Ulaganje se vraća u prve dvije godine, a zarada se kreće od 1.000 do 2.000 evra godišnje (naravno, veći zasad donosi veću zaradu).
Iako za plasteničku proizvodnju povrća treba uložiti više (oko 15.000 evra po hektaru), stručnjaci je smatraju najrentabilnijom, jer se uloženo može vratiti za godinu dana. Na manjoj površini, recimo 200 kvadratnih metara plastenika, uz paradajz zarada ide preko 2.000 evra, za krastavac oko 1.000 evra.
Uspjeh u poljoprivredi u velikoj mjeri (do 50 odsto) zavisi od vremenskih uslova. Zato se savjetuje da se zasadi osiguraju kako bi se izbjegao gubitak novca u slučaju nepogoda, prenosi “24Sedam”.
