Rast Euribor i globalne krize mogli bi uticati na rate kredita, ali ekonomisti imaju podijeljena mišljenja
Građani Bosne i Hercegovine s razlogom strahuju od novog rasta kamatnih stopa na kredite. Iako su globalni ekonomski pritisci sve jači, stručnjaci upozoravaju da konačna odluka zavisi od poteza Evropske centralne banke i razvoja situacije na svjetskom tržištu.
Ključne činjenice:
Rast Euribora može uticati na kamate u BiH
Inflacija bi mogla preći 5% zbog globalnih kriza
ECB ključni faktor za eventualno povećanje kamata
Većina građana ima fiksne kamatne stope
Bankarski sektor u BiH raspolaže velikom štednjom
Profesor Predrag Mlinarević sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu smatra da je rast kamatnih stopa u BiH moguć, ali prvenstveno zavisi od odluka Evropske centralne banke.
Prema njegovim riječima, ukoliko inflacija nastavi rasti – posebno usljed nestabilnosti na Bliskom istoku – ECB bi mogla posegnuti za povećanjem referentnih kamatnih stopa, što bi se posredno prelilo i na tržište BiH.
– Ako se situacija ne smiri, realno je očekivati rast kamata – upozorava Mlinarević.
S druge strane, ekonomista Admir Čavalić smatra da još nema razloga za paniku, iako priznaje da geopolitički faktori mogu uticati na buduće odluke monetarnih vlasti.
On ističe da je olakšavajuća okolnost to što je veliki broj građana već ugovorio kredite sa fiksnim kamatnim stopama, što ih štiti od naglih promjena.
Profesor Muhamed Karamujić sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu ide korak dalje i tvrdi da u BiH ne bi trebalo doći do povećanja kamata. Kao ključni razlog navodi stabilnost domaćeg bankarskog sistema.
Prema njegovim riječima, banke u BiH raspolažu sa više od 30 milijardi maraka štednje građana, što im omogućava da kreditiraju bez dodatnih troškova zaduživanja na međunarodnim tržištima.
– Troškovi banaka se nisu povećali, pa nema realnog osnova za rast kamata – naglašava Karamujić.
Ipak, svi ekonomisti slažu se u jednom – u Evropi će kamatne stope gotovo sigurno rasti, što može indirektno uticati i na BiH.
U međuvremenu, vlasti u oba entiteta nastavljaju sa zaduživanjem kod stranih banaka, često po višim kamatnim stopama, što dodatno otvara pitanje dugoročnog tereta koji će snositi građani.
Hoće li banke u BiH zaista podići kamate ili će regulatorne institucije reagovati na vrijeme – ostaje da se vidi u mjesecima koji dolaze.
