Udruženje antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata Općine Centar Sarajevo, je danas, 27. marta 2026. godine, obilježilo 81. godišnjicu jednog od najtežih zločina počinjenih nad građanima Sarajeva: javnog vješanja 55 antifašista u noći između 27. i 28. marta 1945. godine, po naredbi ustaškog pukovnika Vjekoslava Maksa Luburića. Komemorativni program održava se svake godine kod spomen-obilježja na Marijin Dvoru, ispred Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Noć koja se ne smije zaboraviti
U noći između 27. i 28. marta 1945. godine, samo sedam dana prije bijega ustaša iz Sarajeva, ustaški pukovnik Maks Luburić naredio je javno vješanje 55 građanki i građana Sarajeva na Marijin Dvoru, od Fabrike duvana do Zemaljskog muzeja.
Obješeni su na stabla i bandere, a na vrat su im stavljene table s natpisom „Živio Poglavnik“. Tijela su ostavljena da vise kao poruka zastrašivanja. Žrtve su bili antifašisti svih nacionalnosti, koji su se suprotstavili ustaškom teroru. Ubijeni su bez suđenja, bez dokaza, bez milosti. Neke od njih ustaše su objesile već mrtve, samo kako bi prikazali veći broj pogubljenih u gradu koji su znali da gube.
Luburić je u Sarajevo stigao 18. februara 1945. godine po naredbi Ante Pavelića sa jednim zadatkom: stvoriti atmosferu straha. U svom stožeru na Skenderiji, kojeg su Sarajlije prozvale „kućom užasa“, organizovao je masovna hapšenja, mučenja i pogubljenja ilegalaca i građana. Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina dokumentovala je 323 žrtve Luburićevog terora. U masovnoj grobnici na Darivi ekshumirano je 74 tijela s vidljivim tragovima torture. Oko 460 zatvorenika deportovano je u Jasenovac, dva dana pred oslobođenje. Tamo su svi likvidirani. Sarajevo je oslobođeno 6. aprila 1945. godine. Luburić je pobjegao u Španiju, nikad ne odgovaravši za zločine nad nevinim Sarajlijama.
Sarajevo se sjeća svojih sugrađana i sugrađanki
Udruženje antifašista i boraca NOR-a Općine Centar Sarajevo obilježava ovaj dan svake godine, jer revizionizam koji pokušava relativizirati ili zaboraviti ove zločine nije samo historijski kuriozitet, nego je i politička prijetnja. Odgovor na tu prijetnju prisutan je svaki put kada mladi stanu kraj ovog spomen-obilježja i pročitaju nečije ime naglas.
„Ovaj događaj nas opominje koliko su mržnja, netrpeljivost i nasilje opasni, a koliko su važni zajedništvo, dostojanstvo i borba za slobodu. Naša je dužnost da čuvamo sjećanje na nevine žrtve i da gradimo društvo u kojem se ovakvi i slični događaji više nikada neće ponoviti.“- poručio je Esad Tuzović, predsjednik UABNOR-a Općine Centar Sarajevo.
Komemoracija 27. marta nije žalost, ona je politički stav. Stav da Sarajevo pamti. Stav da se žrtve ne zaboravljaju. Stav da antifašizam nije prošlost, nego civilizacijska tekovina koju je neophodno baštiniti danas, baš kao što ju je bio vrijedno odbraniti tada.
Danas odajemo počast ljudima slobodarskog duha, susjećamo se sa porodicama žrtava i ukazujemo mladima šta je fašizam u svom temelju tada bio, ali i ukazujemo na sve oblike fašizma kojeg i danas imamo u našem daljem i bližem okruženju.
Naša antifašistička uvjerenja i naša humana svijest nas pokreću da u ime opstanka naših pokoljenja i kreiranja ambijenta dostojnog življenja iskreno djelujemo protiv današnjeg fašizma u našem društvu, koji egziatira kapilarno kroz institucije, omalovažavajući sve one koji su kroz historiju ustajali protiv okupatora. Smrt fašizmu!“
U okviru manifestacije, danas su još jednom imena ubijenih sarajevskih građana ponovno pročitali i upisali u javni prostor učenici sarajevskih srednjih škola, kao čin moralne obaveze prema žrtvama i njihovim porodicama.
Poseban naglasak danas je bio na prisustvu i učešću mladih u programu – učenika Gimnazije „Obala“, Prve gimnazije, Mašinske tehničke škole, Građevinsko‑geodetske škole, koji svojim dolaskom pokazuju da je antifašizam i kultura posvete ključno oružje protiv svakog oblika revizionizma i politike zaborava.
Danas su među prisutnima bili i potomci ubijenih Sarajlija, predstavnici lokalne i državne vlasti, članovi saveza i udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata, te mnogobrojni građani i građanke Sarajeva.
Sarajevo je danas, 27. martu potvrdilo da njegovi građani aktivno interpretiraju historijske činjenice, kao upozorenje za budućnost i poziv na branjenje svakog oblika ljudskog dostojanstva – navodi se u saopštenju SABNOR-a KS.
