Upad roja od gotovo 20 ruskih dronova u poljski zračni prostor izazvao je snažnu uznemirenost među članicama NATO-a, a Savez je prvi put od početka rata u Ukrajini bio primoran oboriti rusku letjelicu koja je narušila njegov teritorij. Incident je dodatno potresao saveznike jer je američki predsjednik Donald Trump odbio javno osuditi Moskvu, što je izazvalo sumnje u spremnost Washingtona da se odlučno suprotstavi Rusiji.
Mnoge članice Saveza već duže vrijeme izražavaju sumnje u Trumpovu posvećenost evropskoj sigurnosti, a njegov mlak odgovor na incident vide kao potvrdu politike „Amerika na prvom mjestu“. Analitičari ocjenjuju da Trump izbjegava konfrontaciju s Vladimirom Putinom, koji možda testira odlučnost NATO-a više od tri i po godine nakon početka invazije na Ukrajinu.
“Trump ne smatra sigurnost Evrope ključnom”
Ivo Daalder, bivši američki ambasador pri NATO-u, poručio je da „Trump, za razliku od svih predsjednika od Roosevelta, ne vidi sigurnost Evrope kao ključnu za sigurnost SAD-a“. Bijela kuća je odbila direktno odgovoriti na pitanja o ovom slučaju, dok je Trump poručio da „rat treba što prije završiti“ i da Evropa mora preuzeti veći teret.
Poljska vojska, uz podršku aviona drugih članica NATO-a, oborila je nekoliko dronova. Moskva je tvrdila da joj nije bila namjera narušiti poljski zračni prostor. Ipak, u nekim drugim vremenima takav bi incident izazvao alarm u Washingtonu i brzu reakciju, dok je Trump sve ispratio enigmatičnom porukom na svojoj mreži Truth Social: „Što je s Rusijom koja krši poljski zračni prostor dronovima? Počinje!“
Oštro upozorenje iz Njemačke
Reakcije evropskih zvaničnika variraju od zaprepaštenja do otvorene zabrinutosti. „S ovom američkom administracijom ne možemo se ni na šta osloniti. Ali moramo se pretvarati da možemo“, izjavio je visoki njemački dužnosnik. Jedan istočnoevropski diplomat dodao je: „Šutnja Washingtona bila je gotovo zaglušujuća.“
Visoki njemački zvaničnici upozoravaju i da incident pokazuje ranjivost Evrope. „Napad dronovima dokazao je da nismo spremni za adekvatnu odbranu“, rekao je jedan od njih.
Pozivi na evropsku samostalnost
Bivši generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen ocijenio je da je vrijeme da Evropa poveća vlastite kapacitete: „To znači raspoređivanje vojnih resursa, direktno ulaganje u ukrajinsku obrambenu industriju te pružanje konkretnih sigurnosnih garancija.“ Ipak, naglasio je da SAD moraju ostati angažirane.
Trump je u međuvremenu, dok NATO procjenjuje daljnje poteze Moskve, poručio da „gubi strpljenje s Putinom“, ali je i dalje izbjegao najavu novih sankcija. Incident s ruskim dronovima mogao bi postati test koji će pokazati koliko je američka predanost evropskoj sigurnosti danas zaista čvrsta.
