Ubuduće će godišnje do 50.000 ljudi iz Bosne i Hercegovine i zemalja Zapadnog Balkana moći da se zaposli i nastani u Njemačkoj, čak i ako nemaju stručne kvalifikacije. Njemačka vapi za radnom snagom na skoro svim poljima.
Njemačke vlasti namjeravaju da udvostruče kvotu za useljavanje nekvalifikovanih radnika iz Zapadnog Balkana, piše u prijedlogu zakona u koji je agencija dpa imala uvid. Ubuduće bi trebalo da ih bude do pedeset hiljada godišnje.
U pitanju je takozvano „zapadnobalkansko pravilo“, koje predviđa povlašteni pristup njemačkom tržištu rada za državljane BiH, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova.
Prema važećim zakonima, naime, iz cijelog svijeta može da se doseljava „stručna“ radna snaga. Jedino sa Balkana ljudi mogu da dobijaju posao i radnu vizu čak i kad rade van struke ili bez stručne spreme.
To pravilo osmišljeno je nakon prvog talasa izbjegličke krize 2015. i 2016. godine, pošto su među tražiocima azila iz Sirije bili i brojni državljani Srbije, BiH i Kosova. Ideja Berlina bila je da ljudi iz regiona, umjesto da bezizgledno traže azil, pokušaju da nađu posao u Njemačkoj.
Bodovi za „kartu šansi“
To nije jedina izmjena zakona koja se sprema. Novinama bi se trebalo „suprotstaviti dramatičnom manjku radne snage u brojnim branšama“, ocjenjuje dpa.
U promjene spada i takozvana „karta šansi“, to jest mogućnost da se ljudi naprosto dosele u Njemačku, te da tek tu, na licu mjesta, traže posao. Za to vrijeme imaju pravo da rade pola radnog vremena van struke kako bi zaradili za život.
„Karta šansi“ bi, prenosi dpa, trebalo da se dodjeljuje po novom sistemu bodovanja svakome ko prikupi šest bodova.
Četiri boda nosi određena stručna kvalifikacija, tri boda dobro poznavanje njemačkog ili tri godine radnog iskustva, dva boda ukoliko je osoba mlađa od 35 godina, a jedan bod ukoliko je ranije legalno barem šest mjeseci boravila u Njemačkoj.
Ogromna potreba za radnicima
Kako je DW već pisao, Njemačku more demografske promjene i veliki broj upražnjenih radnih mjesta. Računa se da je neophodno doseljavanje oko 400.000 ljudi godišnje kako bi ekonomija, zdravstvo i njega starih funkcionisali.
Pri tome se uvijek jednim okom gleda na Zapadni Balkan, kao i dalje zavidan rezervoar radne snage. Kako ocjenjuje DW, to produbljuje ogromne demografske probleme Balkana, koje su otkrili i posljednji popisi stanovništva.
