Ispraćamo još jednu turbulentnu godinu, a u sjeni političkih previranja naša zemlja je ipak ostvarila određeni napredak na putu ka Evropskoj uniji
Godina 2025. je na izmaku. Nismo usvojili dva evropska zakona (o VSTV-u i Sudu BiH), niti smo imenovali glavnog pregovarača koji će predstavljati Bosnu i Hercegovinu tokom pregovaračkog procesa sa EU. Stoga, još nemamo datum održavanja prve Međuvladine konferencije. Ali, određene reforme smo, ipak, uspjeli uraditi i napravili važne iskorake ka EU.
Važni sporazumi
– S obzirom na sva ova politička dešavanja u protekloj godini, nekako smo i zaboravili one stvari koje su se uspješno realizovale, odnosno koje su Evropska komisija, Evropsko vijeće u zaključcima, prepoznali kao svojevrstan uspjeh u 2025. Tu su prevashodno ratifikacije sporazuma sa Eurojustom i sa Frontexom, a koji su važni u kontekstu postepenog uključivanja u mehanizme EU. Posebno su isticana i dva zakona koja su usvojena u toku godine, a to je Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH, te Zakon o graničnoj kontroli BiH, koje smo svi zaboravili u svemu onome što se izdešavalo i zbog prevelikog fokusiranja na dva ključna zakona o VSTV-u i o Sudu BiH, te na imenovanje glavnog pregovarača, kaže menadžer za zagovaranje i javne politike u TIBiH Edo Kanlić.
Važan uspjeh je, iako je došao sa godinu zakašnjenja, usvajanje Reformske agende. Tako će se, napominje Kanlić, Bosna i Hercegovina konačno pridružiti drugim državama Zapadnog Balkana u važnom instrumentu – Planu rasta.
– Zbog toga je jako važno u narednom periodu što prije ratifikovati sporazume o instrumentu i o zajmu, imenovati nacionalnog koordinatora, odnosno instituciju koja će koordinirati ovaj proces u ime institucija BiH i to je nešto što treba uraditi čim prije, kako bi se moglo pristupiti implementaciji mjera iz Reformske agende, s obzirom na to da je već veliki broj mjera imao rok ispunjenja decembar 2025, a dolaze i nove mjere za koje je rok juni 2026. U prvoj polovini naredne godine puno je posla pred institucijama naše zemlje, ističe Kanlić i dodaje da je u kontekstu generalno projekata i pomoći od EK-a važno čim prije imenovati i nacionalnog IPA koordinatora, kako ne bismo doveli u pitanje mogućnost da BiH povlači sredstva iz IPA fondova.
Na čekanju su, i to već dugo, sporazumi o mobilnosti koji su dogovoreni i potpisani unutar Berlinskog procesa.
– BiH jedina još nije ratifikovala sporazum o putovanju sa ličnim kartama u zemljama Zapadnog Balkana, podsjeća Kanlić, te ističe da je građanima Kosova i dalje potrebna viza za ulazak u Bosnu i Hercegovinu, a to nije u duhu ni regionalne saradnje ni evropskih integracija naše zemlje.
Napominje i da se u Izvještaju EK-a za 2025. dosta spominjao i Izborni zakon u kontekstu integriteta izbornog procesa.
– Ono što je problematično jeste da već ulazimo u izbornu godinu, tako da vjerovatno neće biti ni moguće previše se baviti izbornim zakonodavstvom, ali ono je nešto što nas čeka među obavezama u periodu koji dolazi. Tu su svakako i dva već pomenuta zakona: o VSTV-u i Sudu BiH. Imamo različite verzije zakona u VSTV-u u procedurama u oba doma Parlamentarne skupštine BiH i ono što je ohrabrujuće jeste da ćemo, bar za ovaj koji je u Predstavničkom domu, imati javnu raspravu. U proceduri su i izmjene Zakona o Sudu BiH, ističe Kanlić.
Nada se da će institucije u narednoj godini promijeniti praksu pristupa izradi novih zakona u kontekstu transparentnosti i inkluzivnosti, te da će svi zainteresovani moći doći do nacrta zakona kako bi dali doprinos. Nada se da ćemo početi osjećati vlasništvo institucija nad procesom evropskih integracija, te da se donošenju potrebnih zakona i odluka neće pristupati samo kao obavezi prema Bruxellesu i nečemu što trebamo ispuniti zbog nekoga drugog, već da ćemo u cijelom procesu vidjeti priliku za unapređenje životnog standarda u BiH i približavanje ekonomijama EU. Kao obaveza ostaje i odluka o imenovanju glavnog pregovarača.
– To je proces koji je trebalo davno početi na drugačiji način nego što je to rađeno. Ono što je nedostajalo jeste da sve nadležne institucije sjednu za sto i razgovaraju o modalitetima i mogućnostima. Umjesto toga, vidjeli smo ponovo paralelne i prilično isključive procedure u Predstavničkom domu, odnosno u Vijeću ministara. Nijedan od ovih prijedloga nije pretjerano obratio pažnju na ulogu Predsjedništva BiH, koju ono svakako ima u imenovanju ovakvih institucija, odnosno predstavnika, tako da se nadam da ćemo zaista doći do rješenja koje će odgovoriti i potrebama pregovaračkog procesa, a i zadovoljiti zakonske i ustavne nadležnosti institucija u BiH, poručuje naš sagovornik.
Smatra da je izuzetno važno odgovornije pristupiti svim procesima, jer ne gubimo samo sredstva kao što je bio slučaj sa Planom rasta, nego urušavamo i imidž BiH pred EK-om i pred državama članicama koje će u konačnici donositi političke odluke o našem eventualnom pristupanju.
– Godina iza nas je zapravo pokazala da je politička volja osnovni i glavni preduslov za bilo kakav napredak na evropskom putu naše zemlje. To nisu pokazali samo procesi u ovoj godini već i implementacija, odnosno provođenje zakona koji su ranije usvojeni na evropskom putu poput izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u u kontekstu integriteta nosilaca pravosudnih funkcija ili Zakona o slobodi pristupa informacijama, Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorističkih aktivnosti. U većini ovih zakona je izostala adekvatna primjena, a za to je potrebna politička volja. Tu je i Zakon o sprečavanju sukoba interesa na nivou BiH koji nam je zapravo bio glavna pomoć da dobijemo otvaranje pregovora u martu 2024. Još nemamo podzakonske akte, što znači da se ovaj zakon ne provodi adekvatno. Sve su to pokazatelji da je ključna politička volja za provođenje, ali i za nezavisnost i odgovornost državnih službenika koji provode zakone, upozorava Kanlić.
Iz Berlina poruke da je godina koju ispraćamo, a kada je u pitanju proces evropskih integracija, još jednom pokazala da se i politički lideri, ali i javnost, fokusiraju na ono o čemu se ne možemo dogovoriti.
– Čini se kao da i političke stranke u nedogovoru vide priliku za jačanje pozicije kod glasača, dok se ono o čemu se dogovore, nažalost, vrlo brzo stavi van svjetla javnosti, o tome se ne razgovara i čini se kako većina ne profitira od toga, kaže viši analitičar ESI-ja Adnan Ćerimagić.
Propuštene šanse
Podsjeća da su usvojeni zakoni o graničnoj službi, o zaštiti ličnih podataka, kao i da je postignut dogovor o Reformskoj agendi koji je otvorio put da se iskoristi novac koji EU nudi kroz Plan rasta. Ne treba zanemariti ni Frontex. Radi se i na pripremi reforme koja bi omogućila bh. privredi i građanima, posebno u dijaspori, da šalju novac iz eurozone u BiH bez dodatnih i velikih nameta.
Ćerimagić ističe da je mnogo prilika propušteno, te da se moglo uraditi daleko više, ali da reflektori javnosti nisu na pitanjima gdje je postojao dogovor i gdje se vrše određene pripreme i ostvaruje napredak. To, jednostavno, nije politički profitabilno. Kada govorimo o narednoj godini, naš sagovornik podsjeća da je u pitanju izborna godina u BiH, te da su dogovor i kompromis u tim godinama još manje na cijeni. Međutim, ukoliko postoji naučena lekcija iz 2025, onda je to ona da EU može i sve više nagrađuje dogovor.
