Zemlje Evropske unije, ali i Bosna i Hercegovina, bilježe sve ozbiljnije nestašice lijekova. Revizija EU-a pokazala je da su nestašice postale „stalna glavobolja“ unutar bloka.
Između 2022. i 2024. godine 27 država prijavilo je kritični manjak 136 lijekova, uključujući antibiotike, preparate za srčane udare i lijekove za astmu. Kritični manjak označava situaciju u kojoj nema zamjenske terapije.
Prema podacima Evropskog revizorskog suda (ECA), Belgija je tokom 2024. prijavila najveći broj slučajeva. Glavni razlog krije se u zavisnosti od azijskih proizvođača, koji trenutno osiguravaju 70 posto aktivnih farmaceutskih supstanci potrebnih EU-u. Niže cijene i neučinkovitost unutrašnjeg tržišta dodatno pogoršavaju situaciju, jer proizvođači prioritetno šalju lijekove u zemlje koje plaćaju više. Razlike u pakovanjima među državama također otežavaju redistribuciju i dovode do tzv. lokalnih nestašica.
Kriza nije zaobišla ni BiH. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH potvrdila je da je u ovoj godini zabilježena nestašica više od 150 lijekova, od čega preko 40 više neće biti vraćeno na tržište. Riječ je o lijekovima za liječenje visokog krvnog pritiska, epilepsije, ovisnosti o opioidima, astme i drugih hroničnih stanja.
Kako objašnjava Tijana Spasojević Došen iz Agencije:
„Kada su u pitanju trajni prekidi koje proizvođači prijavljuju (ukidanje dozvole i neulazak u postupak obnove dozvole), oni se događaju uglavnom iz komercijalnih razloga.“
Privremene nestašice, dodaje, nastaju zbog problema u proizvodnji, poteškoća u nabavci sirovina ili globalnih poremećaja u opskrbnim lancima.
„Na našem tržištu veći broj lijekova ima takozvane generičke inačice, lijek s istom aktivnom supstancijom od drugog proizvođača. Stoga prekid u opskrbi od jednog proizvođača ne znači i nedostupnost određene terapije.“
Agencija je, prema njenim riječima, ubrzala obradu zahtjeva za odobravanje i obnovu dozvola, čime je omogućila brži dolazak lijekova pacijentima.
„Isto tako, odobravamo promet lijeka proizvedenog za drugo tržište u skladu sa specifikacijom odobrenom od naše Agencije“, zaključila je Spasojević Došen, dodajući da se dio nestašica i dalje prijavljuje od strane pacijenata i zdravstvenih ustanova, nakon čega se hitno kontaktiraju proizvođači radi provjere dostupnosti.
