Građanska inicijativa „Možemo birati“ pozvala građane BiH da, kada imaju alternativu, ne kupuju proizvode iz Srbije, ali ni proizvode kompanija i trgovačkih lanaca iz Republike Srpske. Organizatori tvrde da je riječ o mirnom i dobrovoljnom odgovoru na negiranje genocida i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.
U Bosni i Hercegovini pokrenuta je nova građanska kampanja čiji organizatori pozivaju potrošače da svojom kupovinom izvrše pritisak na tržište.
Inicijativa „Možemo birati“, pod sloganom „Naš novac je naš izbor“, poziva građane da prilikom kupovine provjeravaju zemlju porijekla proizvoda i, kada postoji alternativa, ne kupuju robu proizvedenu u Srbiji.
Kampanja je otišla i korak dalje – na njenoj stranici objavljena je lista kompanija, brendova i trgovačkih objekata iz Republike Srpske koje organizatori takođe pozivaju građane da zaobiđu.
Na listi brojne kompanije i trgovački lanci
Organizatori navode kompanije iz različitih sektora, od prehrambene industrije do trgovine i energetike.
Među kompanijama iz sektora hrane i pića navedeni su Vitinka, Nektar, Mlijekoprodukt, Mesna industrija Tulumović, Mljekara Pađeni, Tropic ribarstvo, Tomico, Janj, Mlin Pavlović, Rapić, Livač Trapist i Prijedorčanka, uz još nekoliko proizvođača.
Kada je riječ o gorivu, na listi se nalazi Nestro Petrol, dok je među industrijskim kompanijama navedena Hemofarm Banja Luka.
Posebna lista odnosi se na trgovačke lance i prodajne objekte. Na njoj su, između ostalih, Crvena jabuka, Tropic, ZP Komerc, Trivas, Žito promet i Samoposluga Đurić.
Sama inicijativa naglašava da uvrštavanje kompanije na listu ne znači da se njenim vlasnicima, zaposlenima ili kupcima pripisuje odgovornost za ratne zločine, političke odluke ili stavove drugih osoba.
„Ovo nije protiv naroda“
Organizatori pokušavaju napraviti jasnu razliku između potrošačkog bojkota i bilo kakvog oblika kolektivne odgovornosti.
Na stranici kampanje poručuju da ne pozivaju na nasilje, mržnju, uznemiravanje niti diskriminaciju ljudi zbog njihove nacionalnosti, etničke pripadnosti ili vjere.
Njihova poruka je da je bojkot dobrovoljan, miran i zakonit potrošački izbor.
„Ovo nije protiv naroda. Samo nećemo kupovati. Mirno. Dobrovoljno. Dosljedno“, navode organizatori.
Građanima sugeriraju jednostavan način da provjere proizvod – pogledati deklaraciju i zemlju proizvodnje.
Ako je proizvod proizveden u Srbiji, a na polici postoji odgovarajuća alternativa, inicijativa poziva potrošača da izabere drugi proizvod.
„Ne moramo znati svaki brend napamet. Dovoljno je pogledati deklaraciju“, navodi se na stranici kampanje.
Povod su Mladić i negiranje genocida
Organizatori kampanje razlog za pokretanje bojkota direktno povezuju sa reakcijama na negiranje genocida u Srebrenici, veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca i, kako navode, ponižavanje žrtava.
Poručuju da na takve pojave ne žele odgovoriti mržnjom ili nasiljem, već odlukom pojedinca o tome gdje će trošiti svoj novac.
Ideja kampanje zasniva se na stavu da potrošači mogu uticati na kompanije i tržište tako što će mijenjati svoje kupovne navike.
Organizatori istovremeno navode da ne tvrde kako su proizvođači, vlasnici kompanija, njihovi zaposleni ili građani Srbije odgovorni za postupke političkih ili drugih javnih aktera.
Kompanije mogu tražiti ispravku podataka
„Možemo birati“ navodi da kompanije na listu uvrštava na osnovu javno provjerljivih podataka o poslovanju, vlasništvu ili mjestu proizvodnje, a ne na osnovu nacionalnosti ljudi.
Organizatori su ostavili mogućnost kompanijama i građanima da prijave netačne informacije, nakon čega bi, kako navode, opravdane ispravke trebalo da budu objavljene.
Na stranici se takođe navodi da podaci mogu sadržavati greške i da mogu biti nepotpuni ili zastarjeli.
Za sada nije poznato koliki će biti stvarni odziv građana niti da li će kampanja imati mjerljiv uticaj na promet kompanija koje su navedene na listi.
Takođe, na javno dostupnim stranicama inicijative nisu navedena imena osoba koje formalno stoje iza kampanje.
Ono što je nesporno jeste da je pokrenut organizovan poziv građanima da političko nezadovoljstvo iskažu kroz potrošački izbor, uz osnovnu poruku kampanje: „Naš novac je naš izbor.“
