Olimpijski centar (OC) Jahorina ide u sedmu emisiju redovnih akcija preko kojih će pokušati da prikupi 174 miliona maraka, a koje će biti iskorištene isključivo za refinansiranje nagomilanih obaveza, otkriva portal CAPITAL.
Nadzorni odbor ovog akcionarskog društva zakazao je za sredinu septembra vanrednu sjednicu akcionara na kojoj će se donijeti odluka o sedmoj emisiji redovnih akcija kao i odluka o povećanju kapitala, odnosno dokapitalizaciji.
Plan je da se emituje 174 miliona akcija nominalne vrijednosti od po jednu KM, a gdje će pravo preče kupovine imati postojeći akcionari, a to su mahom državni fondovi.
U Odluci o emisiji akcija se navodi da su njeni ciljevi povećanje osnovnog kapitala i stvaranje uslova za restrukturiranje obaveza i solventnosti emitenta.
„Prikupljena sredstva će biti korištena za otplatu finansijskih obaveza i obaveza po osnovu emitovanih hartija od vrijednosti. Očekivani efekti su poboljšanje finansijske stabilnosti i solventnosti kroz smanjenje zaduženosti i jačanje kapitalne strukture“, stoji u odluci.
Inače, emisija će se smatrati uspješnom ukoliko se upiše i uplati minimalno 60 odsto od ukupnog broja emitovanih akcija, odnosno nešto preko 104 miliona maraka.
Osnovni kapital „OC Jahorina“ trenutno iznosi 58,79 miliona KM, a nakon dokapitalizacije bi trebao biti 232.797.729 KM.
Podsjećamo, OC „Jahorina“ je nedavno dobio novu upravu koju predvodi novi direktor Igor Žiljak. On je na tu poziciju došao umjesto Dejana Ljevnaića koji se povukao nakon osam godina.
Zanimljivo, prilikom predstavljanja Žiljka, predsjednik Nadzornog odbora „OC Jahorina“ Nedeljko Elek je najavio „pozitivno iznenađenje u oktobru“ ističući da će tada Vlada Republike Srpske preduzeti nove korake i zauvijek stabilizovati situaciju na Jahorini.
“U oktobru ćemo vam predstaviti novi plan i sve će se dramatično promijeniti što se tiče „Olimpijskog centra Jahorina“”, izjavio je Elek novinarima prije nekoliko dana.
Podsjećamo, ovo preduzeće je do sada imalo šest emisija akcija koje je uglavnom kupovala Vlada Republike Srpske preko Investiciono – razvojne banke.
Međutim, bez obzira na bezrezervnu pomoć i podršku, računi su često blokirani jer se obaveze prema dobavljačima ne izmiruju na vrijeme.
