Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Friedrich Merz pridružili su se grupi lidera EU na samitu u Tivtu, dok evropske prijestolnice pokušavaju postići konsenzus o tome koliko daleko i koliko brzo treba ići proces prijema novih članica u Evropsku uniju.
Oni učestvuju u razgovorima u maloj balkanskoj državi Crna Gora na godišnjem samitu EU–Zapadni Balkan, dok Evropska unija ubrzava napore za napredovanje zemalja koje žele postati članice bloka. Nijedna nova članica nije primljena od kada je Hrvatska pristupila 2013. godine, ali u okruženju političke i ekonomske neizvjesnosti zemlje kandidati sve više vrše pritisak da se vrata Unije otvore.
Jasan zamah postoji
“Postoji jasan zamah u procesu proširenja“, rekao je predsjednik Vijeća Evrope Antonio Costa, koji je tokom protekle sedmice putovao regijom radi razgovora sa zemljama kandidatima. Prema njegovim riječima, Crna Gora trenutno priprema svoj pristupni ugovor s EU, Albanija napreduje u procesu, a i Moldova i Ukraine otvorile su prvu rundu pregovora.
“To je dokaz da se reforme kandidata isplate i da je EU posvećena procesu proširenja. Proširenje jeste i ostat će zasnovano na zaslugama. Istovremeno, nedavni prijedlozi pokazuju novu spremnost da se proces pojednostavi i ubrza“, rekao je Costa za POLITICO.
Zemlje kandidati poput Crne Gore, Albanije, Moldavije i Ukrajine smatraju da se proces proširenja mora ubrzati kako bi odgovarao geopolitičkoj stvarnosti u vremenu trgovinskih ratova i oružanih sukoba. Zvaničnici u Briselu strahuju da bi protivnici mogli iskoristiti kašnjenja u procesu pristupanja kako bi oslabili evropske ambicije zemalja koje još nisu članice Unije.
“Svako može vidjeti da je Zapadni Balkan ostrvo okruženo državama članicama EU. Zbog toga bi posljedice jačanja utjecaja neprijateljskih država u regiji bile velike”, rekao je jedan zvaničnik EU koji je želio ostati anoniman.
28. članica?
Crna Gora, sa nešto više od 600.000 stanovnika, gaji velike nade da će do 2028. godine postati 28. članica EU. Već je članica NATO-a i jednostrano je odlučila koristiti euro kao svoju valutu, ali pristupanje EU pokazalo se kao spor proces. Zahtjev za članstvo podnijela je Briselu još 2008. godine.
“Došli smo u poziciju da uživamo punu podršku država članica i, kao vodeći kandidat među zemljama kandidatima, na dobrom smo putu da se pridružimo evropskoj porodici u planiranom roku“, rekao je crnogorski premijer Milojko Spajić za POLITICO.
Prošlog mjeseca pregovarači Crne Gore ostvarili su historijski uspjeh početkom formalne izrade pristupnog ugovora. Međutim, iako Crna Gora insistira da njen zahtjev treba razmatrati isključivo prema vlastitim zaslugama, pravni uslovi pod kojima bude primljena postavit će presedan za zemlje koje dolaze nakon nje, uključujući Ukrajinu i Moldaviju.
Vlade država EU žele izbjeći ponavljanje situacije s Hungary, gdje je jedna članica kršila pravo EU i više puta koristila veto kako bi blokirala ključne politike.
Zbog toga će u crnogorskom pristupnom ugovoru biti testiran niz novih „zaštitnih mehanizama“ – pravnih mjera koje bi mogle dovesti do obustave podrške i ograničavanja glasačkih prava u slučaju nazadovanja u oblasti vladavine prava i demokratije.
“Ne bježimo od zaštitnih mehanizama ako oni doprinose očuvanju kredibiliteta procesa i povjerenja među državama članicama. Međutim, važno je da takvi mehanizmi budu jasno zasnovani na pravilima i da se aktiviraju isključivo u slučajevima neispunjavanja dogovorenih obaveza”, rekao je Spajić.
Dodao je: “Vjerujemo da ćemo potpunim prihvatanjem evropskih vrijednosti doći u poziciju da uživamo sva prava i preuzmemo sve obaveze”.
Izazovi proširenja
Ranije ove godine Evropska komisija iznijela je ideju o znatno bržem procesu pristupanja kao odgovor na geopolitičku neizvjesnost. Međutim, zemlje poput Francuske, Njemačke i Nizozemske smatraju da su strogi pregovori i duboke unutrašnje reforme garancija da buduće članice neće kasnije stvarati probleme.
Umjesto toga, EU planira nastaviti s postojećim procesom, ali uz pružanje pogodnosti prije samog članstva kako bi zemlje kandidati što prije osjetile neke prednosti bliže integracije. Tako bi predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen danas trebala najaviti da će zemlje Zapadnog Balkana dobiti pristup besplatnom roamingu podataka u EU.
U četvrtak su Francuska i Njemačka zajednički predstavile opcije za zemlje kandidate iz regije koje vjerovatno neće uskoro postati članice, uključujući mogućnost prisustvovanja sastancima kao posmatrači i pristup jedinstvenom evropskom tržištu.
U velikom diplomatskom pomaku, Ukrajina i Moldavija počet će formalno otvaranje pregovaračkih “klastera“ 15. juna nakon što je novi mađarski premijer Peter Magyar povukao dugogodišnji veto Budimpešte u okviru dogovora s Kijevom.
Ipak, iako se evropske prijestolnice slažu da sistem proširenja treba redizajnirati i pojednostaviti kako bi se izbjeglo ponavljanje višedecenijskih pregovora kakve je imala Crna Gora, žale se da je bilo premalo prilika da lideri ozbiljno razgovaraju o toj temi. Merz je insistirao da će ovo pitanje pokrenuti na samitu EU u Briselu koji počinje 18. juna.
Uprkos zabrinutostima, strah od sigurnosnih prijetnji i stranog utjecaja čini sve vjerovatnijim da se postojeće stanje neće dugo održati.
“Nakon ruske agresije na Ukrajinu, Evropska komisija može predstaviti proširenje u tom kontekstu. Saznanje da su ove zemlje snažne koristi i samoj Evropskoj uniji”, rekla je Nina Vujanović iz briselskog think-tanka Bruegel, piše Politico.
