Zlatko Lagumdžija, ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama, govorio je o globalnim geopolitičkim procesima, ulozi velikih sila, poziciji BiH, ali i o ekonomskim i energetskim izazovima i prilikama.
Lagumdžija je tokom gostovanja u Dnevniku D na Federalnoj televiziji rekao kako smatra da se svijet nalazi u prelomnom periodu koji će trajati godinama:
“Ušlo se u drugo poluvrijeme globalnih promjena i narednih pet godina bit će vrijeme u kojem će prostor planetarni biti podložan četiri simultane revolucije. Jedna je geopolitička, potpuno preslagivanje odnosa, ali ona nije sama po sebi, paralelno se dešava snažna tehnološka revolucija, zatim ekonomsko preslagivanje, i četvrta je klimatska i energetska transformacija koja mijenja odnos prema održivom razvoju. Te četiri stvari zajedno prave svijet koji će u narednim godinama izgledati potpuno drugačije”, kazao je on.
Odnos SAD i EU prema regionu
Govoreći o aktuelnim krizama, dodao je:
“U narednih godinu do dvije očekujem da će se krize koje su sada kulminirale morati smirivati, prije svega rat u Ukrajini, zatim palestinsko pitanje, kao i situacija na Bliskom istoku koja je već paralizirala svjetske ekonomske i energetske tokove. Sve to vodi ka potrebi da se ponovo poslože globalne karte”.
Komentarišući odnose Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije prema regionu, Lagumdžija naglasio je:
“Ne bih rekao da postoje suštinske razlike u strateškim ciljevima između Amerike i Evropske unije kada je riječ o Bosni i Hercegovini. Ono što postoji jesu razlike u prioritetima. Amerika vrlo jasno insistira na stabilnosti, to je ključna riječ, i na ekonomskom pokretanju. Evropski pristup je više fokusiran na političke i institucionalne procese”.
Kaže i da je poruka međunarodne zajednice jasna: “Zaboravite podjele i otcjepljenja, to je završena priča prije 30 godina i niko neće dozvoliti da se takvi scenariji ponove”.
Govoreći o ulozi visokog predstavnika, Lagumdžija istakao je važnost same institucije.
“Najvažnije je da institucija visokog predstavnika ostane sačuvana u punom kapacitetu do ulaska Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. O konkretnim potezima visokog predstavnika može se raspravljati i tu postoje različita mišljenja, ali sama institucija mora ostati stabilna i funkcionalna”, rekao je on i dodao:
“Visoki predstavnik ima puni mandat, ali pitanje je da li koristi sve svoje ovlasti na način na koji bi trebalo. Također, njegov autoritet nije jednak kod svih političkih aktera, što dodatno komplikuje situaciju”.
Energetska tranzicija
U Zagrebu je prošle sedmice održan trodnevni skup u sklopu kojeg je upriličen panel na temu ‘Bosna i Hercegovina – neuspjela država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta’. Tom prilikom prezentirane su karte s novom podjelom i reorganizacijom Bosne i Hercegovine i trećim entitetom, Lagumdžija je to prokomentarisao ovako:
“To su koncepti kojima je presuđeno prije 30 godina i koji nemaju realnu podršku ozbiljnih međunarodnih aktera”.
Dodao je da međunarodna zajednica takve ideje ne doživljava ozbiljno: “Ozbiljni ljudi u svijetu to ne doživljavaju kao realnu opciju, ali mi u Bosni i Hercegovini moramo biti svjesni tih pokušaja i ozbiljno ih shvatiti”.
On je upozorio i na strukturu proizvodnje energije.
“Bosna i Hercegovina je jedna od tri zemlje u regionu koja izvozi struju, ali više od trećine se proizvodi iz uglja i to je nešto iz čega se mora izaći. Energetska tranzicija je ključna. Projekti poput Južne interkonekcije nisu samo energetski, nego razvojni projekti koji mogu dovesti nove investicije”, rekao je on.
Govoreći o investicijama, kazao je: “Dolazak stranog investitora znači da će neko uložiti svoj novac, napraviti infrastrukturu, otvoriti radna mjesta i nakon određenog perioda to ostaje vama. To je razvojna šansa”.
Sukob interesa?
Na pitanje o projektu solarne elektrane u Goraždu i navodima da je povezan s investicijom, Lagumdžija potvrđuje svoju ulogu:
“Jesam, kako da nisam vezan. Ja sam 2015. godine, kada sam izašao iz operativne politike, osnovao konsultantsku kuću u Sarajevu i između ostalog radim na promociji stranih investicija u Bosni i Hercegovini. U tome sam bio prilično uspješan.
Moj je posao da privlačim strane investicije. Koristim svoje iskustvo, znanje i kontakte da pomognem Bosni i Hercegovini. Da mi neko ne da ovaj posao, radio bih nešto drugo, ali suština je ista. Ja sam profesor na nekoliko univerziteta u svijetu i radim kroz različite platforme koje koristim za promociju Bosne i Hercegovine i investicija u našu zemlju. Sasvim je prirodno da pokušavam okupiti stručnjake i povezati ih s ozbiljnim investitorima”.
Dodao je i da paralelno djeluje i u drugim profesionalnim okvirima:
“Profesor sam na nekoliko univerziteta u svijetu i radim kroz različite platforme koje koristim za promociju Bosne i Hercegovine i investicija u našu zemlju. Sasvim je prirodno da pokušavam okupiti stručnjake i povezati ih s ozbiljnim investitorima”.
Lagumdžija naglašava važnost proaktivne politike: “Spoljna politika se ne vodi kao reakcija na događaje, nego kao osmišljena strategija u kojoj morate djelovati unaprijed, graditi savezništva i pozicionirati svoju zemlju. Institucije moraju raditi svoj posao, a lobiranje i kontakti mogu pomoći, ali ne mogu zamijeniti sistemski pristup”.
