Vlada Federacije Bosne i Hercegovine priprema izmjene zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji koje bi trebale konačno otkočiti realizaciju jednog od najvažnijih energetskih projekata u zemlji.
Prema informacijama do kojih je došao BiznisInfo.ba, o ovim izmjenama bi se na sjednici Vlade FBiH moglo raspravljati već u narednim danima, nakon čega bi prijedlog bio upućen u parlamentarnu proceduru.
Kako nezvanično saznajemo, Vlada razmatra prilično neuobičajeno rješenje – da se ime investitora koji će realizovati projekt direktno unese u zakon.
Riječ je o potezu koji predstavlja svojevrstan presedan, ali bi mogao značajno ubrzati realizaciju projekta. Ukoliko Parlament FBiH usvoji ovakav prijedlog, investitor bi praktično odmah mogao započeti implementaciju.
Američki investitor u fokusu
Podsjetimo, početkom godine Vlada FBiH usvojila je informaciju o zaprimljenom pismu namjere američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC, koja je iskazala interes za velike infrastrukturne investicije u BiH.
Njihov plan obuhvata razvoj Južne gasne interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, izgradnju gasnih elektrana, ali i modernizaciju aerodroma u Sarajevu i Mostaru.
Energetski zaokret za BiH
Južna interkonekcija smatra se projektom koji bi mogao potpuno promijeniti način snabdijevanja energijom u Bosni i Hercegovini.
Planirano je povezivanje domaće gasne mreže s LNG terminalom na Krku, čime bi BiH dobila pristup globalnom tržištu gasa, uključujući i američki LNG, te smanjila zavisnost od jednog dobavljača.
Kako smo ranije pisali, kapacitet gasovoda procijenjen je na 1,5 milijardi kubnih metara godišnje, što višestruko nadmašuje trenutnu potrošnju gasa u BiH, koja iznosi oko 230 miliona kubnih metara.
Gasne elektrane kao ključ sistema
Kako bi se iskoristio puni kapacitet gasovoda, planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane ukupne snage oko 1.200 megavata.
Ova postrojenja bi godišnje mogla proizvoditi oko 6 teravat-sati električne energije, što predstavlja približno polovinu ukupne potrošnje struje u BiH.
Istovremeno, očekuje se da će gasne elektrane trošiti oko milijardu kubnih metara gasa godišnje, dok bi ostatak bio dostupan za industriju, gasifikaciju novih područja i druge potrošače.
