Šok izazvan ratom u Iranu i njegovim posljedicama natjerao je rivale na Bliskom istoku da stanu iza mirovnog sporazuma, što je pritisnulo administraciju Donalda Trumpa da prihvati privremeni dogovor, uprkos žestokom protivljenju Izraela i njegovih pristalica u Washingtonu, prenosi The Guardian.
Ovi diplomatski napori dolaze u trenutku kada se regija preoblikuje i prilagođava smanjenoj moći SAD-a, nakon što Washington nije uspio zadati nokautirajući udarac Iranu, obezbijediti otvaranje tjesnaca Hormuz ili zaštititi svoje zaljevske saveznike.
Iako Teheran ima malo prijatelja u regiji, opstanak tamošnjeg režima primorao je susjede da pronađu zajednički jezik.
Razočaranje u moć Washingtona
Analitičari ističu da je zaljevske zemlje šokirao stepen do kojeg je Washington prvenstveno štitio Izrael od iranskih dronova i projektila, uprkos trilionima dolara zaljevskih investicija koje se slijevaju u SAD.
Stručnjaci procjenjuju da prisustvujemo posljednjim danima američke imperije na Bliskom istoku, jer je širom Zaljeva zavladalo potpuno razočaranje u američki uticaj i sposobnost Washingtona da vodi regiju.
Privremeni dogovor postignut je krajem prošle sedmice nakon što su zvaničnici Pakistana i Katara otputovali u Iran u posljednji pokušaj da se definiše okvirni sporazum između Teherana i Washingtona.
Tokom telefonskog razgovora s Trumpom, lideri grupe od osam većinski muslimanskih zemalja pozvali su američkog predsjednika da prihvati sporazum koji bi okončao rat, ponovo otvorio strateški važan tjesnac Hormuz i pokrenuo nove pregovore o iranskom nuklearnom programu.
Zanimljivo je da su ove zemlje uspjele nadmašiti uticaj izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, koji je razgovarao s Trumpom istog dana, nakon čega je američki predsjednik izjavio da je sporazum “uglavnom ispregovaran”. Trump je prošle sedmice čak izjavio da će Netanyahu “učiniti sve što mu on kaže” kada je u pitanju Iran. Izraelski mediji u svojim analizama već zaključuju kako je Izrael započeo rat s Iranom kao partner SAD-a, a završava ga na marginama.
Stvara se novi bliskoistočni poredak
Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su prethodno pozivali zaljevske zemlje da se pridruže ratu protiv Irana i sami izvodili vazdušne udare, sada su stali iza mirovnog sporazuma zajedno sa Saudijskom Arabijom, Katarom, Jordanom, Bahreinom, Pakistanom, Turskom i Egiptom. Ovaj regionalni proces popravio je i gorki rivalitet za uticaj između UAE i Saudijske Arabije.
Ipak, posljedice rata ostavljaju male šanse da se više zemalja pridruži Abrahamovom sporazumu o uspostavljanju odnosa između Izraela i arapskih država.
Kada je Trump iskoristio subotnji poziv da pozove više zemalja na potpisivanje, dočekao ga je potpuni muk. Islamabad, koji je predvodio posredovanje uz podršku Turske, Egipta i Katara, poručio je da nejedinstvo u muslimanskom svijetu ide na ruku samo Izraelu.
Američko vojno prisustvo u više od deset baza u regiji vjerovatno će ostati, ali države se već okreću drugim sigurnosnim partnerima. Tokom rata, Pakistan je poslao trupe i borbene avione za odbranu Saudijske Arabije, dok su egipatski vojnici bili stacionirani u UAE. Takođe, sve se više govori i o sklapanju sporazuma o nenapadanju s Iranom.
Regionalni lideri su izračunali da je promjena režima u Teheranu previše rizična jer bi mogla donijeti kolaps države i haos, što je scenario koji je želio samo Izrael. Zaljevske države se sada ubrzano pripremaju za mogućnost da Washington više neće biti tu kada im bude najpotrebniji.
