Izvor: BHRT/Amir Sužanj (J.K.)
U kritičnim situacijama, poput zemljotresa, elementarnih nepogoda, poplava i bujica, u kojima stradaju infrastruktura, imovina i ljudi, najvažnije je reagovati blagovremeno, što prije. E, tako je i kod nas. Nije prošlo ni dva mjeseca, a Vlada Federacije već je zakazala hitnu sjednicu da vidi šta će s prugom u dolini Neretve. Nećemo valjda i ovaj put postupiti po našem starom običaju, praviti se mrtvi, pustiti stvari da teku svojim tokom i prebacivati odgovornost s jednih na druge. A da se Vlada nimalo ne šali, dokazala je i odlukom o razrješenju rukovodstva Željeznica Federacije, nek se, k’o biva, zna ko je kriv što pruga nije popravljena i dovedena u red.
Ali koliko god ta odluka o razrješenju bila energična, problem nam je, da oprostite, ostao da visi. Evo već pedeset dana kod Komadinovog Vrela, lokaliteta koji dobro poznaju ljubitelji životinja s ražnja, visi komad pruge u zraku, k’o uklet. Naišla bujica i odnijela zemlju i nasip ispod njega, pa pruga ostala da se klati na vjetru k’o viseći most na dvije sajle. Rado bi neki i u Vladi zaključili da je ovo božje davanje i da se tu ne treba ništa raditi protiv božje volje, ali navalili ovi nekakvi krupni industrijski giganti da se pruga popravlja po svaku cijenu jer, kažu, trpe gubitke na sve strane. U onom GIKIL-u direktor još dade ostavku, a bar 900 ljudi je, kažu, u opasnoj poziciji da izgubi posao. I ekonomisti digli glas, pa upozoravaju kako će, ako stane nekoliko giganata zbog razrušene pruge, posredno biti ugašeno još bogzna koliko njihovih kooperanata i firmi koje sarađuju s njima. I šta će sirota vlada, ni kriva ni dužna mora rješavati problem.
Kad smo već ovako brzo i efikasno krenuli u sanaciju pruge, nema nikakve sumnje da ćemo možda i za manje od tri godine imati na stolu bar tri idejna rješenja, sve po posljednjim, najsavremenijim inženjerskim i graditeljskim dometima. Imamo već dva-tri prijedloga. Evo, već se javio onaj jedan stari partizan iz Druge dalmatinske, što ima iskustva sa pravljenjem mostova oko Jablanice – pravio je onu drvenu stazu preko Neretve kad je Jul Briner srušio onaj željeznički most. Kune se čo’ek časnom proleterskom da bi se taj viseći dio pruge za jednu noć dao popraviti – doneseš desetak direka, postaviš ih ispod tog dijela što visi, podšprajcaš sedam-osam pragova, klamfama sve to učvrstiš i pruga će čvrsto stajati u zraku, ko da je i na zemlji. Kaže da su oni baš tako ‘43. godine napravili onu drvenu konstrukciju preko srušenog mosta i bila je tako čvrsta da je preko nje prešlo šest brigada, među njima četiri proleterske, Vrhovni štab, ranjenici, tifusari i komora, zajedno s konjima i teškim oruđima – ma nijedna klanfa nije popustila. E tako bi i pruga kod Komadinovog Vrela mogla biti popravljena, ne treba samo pretovarati vozove kad prelaze preko tog dijela.
Drugi prijedlog stiže iz Japana. Imaju oni, kažu, na njihovim otocima Hokaido, Honšu, Šikoku i Kjušu velikih kanjona kroz koje su morali napraviti pruge i vijadukte, pa su izmislili novi metod. Umjesto da voz ide po šinama, napravili su betonsku konzolu iznad, pa je voz prikačen za nju i doslovno klizi po njoj k’o na ofingeru. E to je pravo rješenje za nas, pošto već imamo savremene vozove, pogotovo teretne, nabavljene nedavno, kad je napravljena pruga Brčko-Banovići, još su pod garancijom.
Treća ideja je najzanimljivija – da angažujemo one kompanije koje su gradile vijadukt u Počitelju, koje će začas premostiti provaliju ispod pruge kod Komadinovog Vrela i o jednom trošku imaćemo dvije koristi – i prugu i estetske pukotine na ganc novom mostu, da se turisti ibrete kad tuda budu prolazili. A da i ne pričamo kako će, tragom pozitivnog iskustva iz Počitelja, sve biti vrlo brzo završeno – samo pet-šest godina nakon isteka dogovorenog roka za izgradnju.
Vlada je, srećom, uzela stvar u svoje ruke, što će reći da su sad na redu procedure. Dok se one ispoštuju, možemo očekivati da će tih četrdesetak metara pruge ni na nebu ni na zemlji sigurno biti završeno već do oktobra 2036. godine, ako ne i koji mjesec ranije. A do tog vakta GIKIL svoj koks može transportovati dronovima.
