Kanadski premijer Mark Carney oduševljeno je prihvatio prijedlog da njegova zemlja postane prva pridružena članica Evropske unije, ali u Briselu još niko ne zna šta bi taj status zapravo podrazumijevao.
Kanadski premijer Mark Carney dočekan je uz ovacije u Evropskom parlamentu, gdje je pozdravio prijedlog da Kanada postane prva pridružena članica Evropske unije.
Nakon njegovog obraćanja u Strasbourgu, brojni evropski zastupnici čekali su kako bi se rukovali s njim i fotografirali. Njemačka zastupnica Zelenih Terry Reintke, koja je za ovu priliku odjenula kanadski hokejaški dres, njegov govor opisala je kao historijski trenutak.
„Evropa je pružila ruku, a Kanada ju je prihvatila“, poručila je Reintke.
Trump zaprijetio visokim carinama
Samo dan ranije predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u istoj je sali uputila Kanadi dosad nezabilježen poziv za uspostavljanje pridruženog članstva.
Ideju je vrlo brzo ismijao američki predsjednik Donald Trump, koji ju je nazvao „smiješnom“ i zaprijetio Evropi „visokim carinama“ ukoliko prijedlog bude realiziran.
Ipak, budućnost kanadskog pridruženog članstva ostaje krajnje neizvjesna, prije svega zato što još nije jasno šta bi taj pojam pravno i politički značio.
„Nisam sasvim siguran zašto je Ursula von der Leyen upotrijebila taj izraz jer njegova pravna definicija jednostavno ne postoji. Time je samo otvoren veliki broj pitanja“, rekao je jedan visoki evropski zvaničnik.
Prema njegovim riječima, javnost sada više govori o značenju pridruženog članstva nego o stvaranju jedinstvenog partnerstva i budućeg savezništva između Evropske unije i Kanade.
Njemačka traži drugačiji naziv
Glasnogovornik njemačkog kancelara Friedricha Merza pozdravio je inicijativu za uspostavljanje bliskog partnerstva s Kanadom. Istakao je da je Njemačka otvorena za razgovore o novim modelima koji bi odražavali poseban značaj odnosa dvije strane.
Međutim, iz Berlina su poručili da bi naziv „pridruženo članstvo“ trebalo ponovo razmotriti.
Merz je ranije sličan status predlagao i za Ukrajinu, kao prijelaznu fazu na njenom putu prema punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, ali su tu ideju brzo odbacile druge države članice.
Jedan evropski diplomata smatra da je Von der Leyen otišla predaleko iznoseći ovakav prijedlog. Naveo je da su države članice i prije njenog govora strahovale da predsjednica Evropske komisije Kanadi obećava više nego što može ispuniti.
Drugi diplomata prijedlog je nazvao „praznom frazom“, naglasivši da će konkretan sadržaj eventualnog pridruženog članstva morati definirati države članice.
Svaki novi trgovinski sporazum i oblik saradnje s državom koja nije članica Evropske unije mora dobiti saglasnost svih 27 članica.
Veliki prostor za saradnju
Uprkos nejasnoćama, između Kanade i Evropske unije postoji mnogo zajedničkih interesa. Obje strane žele produbiti saradnju u oblasti umjetne inteligencije, energetske sigurnosti, kritičnih sirovina i kvantnog računarstva.
Planiraju i snažniju saradnju na Arktiku. Carney je tokom govora podsjetio da Kanada dijeli arktičku granicu s Danskom, misleći na pomorsku granicu s Grenlandom.
Kanadski premijer je Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum između Kanade i EU iz 2016. godine opisao kao „jedan od najuspješnijih trgovinskih sporazuma na svijetu“.
Međutim, deset članica Evropske unije još ga nije ratificiralo. Među njima su Francuska, Italija i Poljska, a s obzirom na to da ove zemlje ulaze u izbornu godinu, malo je vjerovatno da će se situacija uskoro promijeniti.
Evropski i kanadski interesi mogli bi se sudariti
Iako obje strane govore o prednostima dublje trgovinske saradnje među saveznicima, istovremeno provode politike koje bi mogle biti u suprotnosti s tim ciljem.
Kanada je prošle godine uvela politiku „Kupuj kanadsko“, kojom domaći dobavljači dobijaju prednost prilikom dodjele javnih ugovora.
Evropska unija istovremeno razmatra vlastiti zakon „Kupuj evropsko“, službeno nazvan Akt o ubrzanju industrije. Njime bi države članice prilikom trošenja javnog novca na zelene tehnologije i električna vozila morale ispunjavati određene zahtjeve u vezi sa sadržajem proizvedenim u Evropi.
Četiri slobode ostaju velika prepreka
Pridruženo članstvo otvara i pitanje eventualnog pristupa Kanade strogo zaštićenom jedinstvenom tržištu Evropske unije.
Carney je predložio uspostavljanje nesmetane digitalne trgovine nepoljoprivrednim proizvodima i širokim spektrom usluga.
Međutim, Evropska unija godinama insistira na tome da su četiri osnovne slobode njenog unutrašnjeg tržišta – slobodno kretanje robe, usluga, ljudi i kapitala – jedinstven paket koji se ne može razdvajati. Pristup tom tržištu zahtijevao bi i usklađivanje Kanade s pravilima Evropske unije.
Nakon što su se stišali aplauzi u Strasbourgu, pred Kanadom i Evropskom unijom ostao je niz teških pitanja. Uprkos snažnim političkim porukama i želji za približavanjem, još nije poznato šta bi pridruženo članstvo zaista donijelo niti koliko su obje strane spremne mijenjati vlastite politike kako bi ono postalo stvarnost.
