U Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji današnji dan, 25. maj, nekada se masovno slavio kao Dan mladosti i rođendan nekadašnjeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita.
Iako je Tito zvanično bio rođen 7. maja, 25. maj je obilježavan kao njegov rođendan.
Odmah po završetku Drugog svjetskog rata i Narodnooslobodilačke borbe u Jugoslaviji, domislilo se da bi za cementiranje kulta ličnosti Josipa Broza valjalo organizirati proslavu njegovog rođendana kao svenarodni praznik. Tako i bi.
Centralna manifestacija uvijek je bila organizirana 25. maja na tadašnjem stadionu JNA u Beogradu, gdje su uglavnom pioniri, omladinci i pripadnici svih rodova vojske i mornarice izvodili slet.
Titp bi, uz prigodan kratak govor, preuzimao štafetu uvijek napominjući da je ona prethodno nošena rukama omladinaca prelazila hiljade i hiljade kilometara od Triglava do Đevđelije.
https://youtu.be/XRSl9YnnOkE
Bio je to po pravilu neradan dan i svojevrsni praznik, neka vrsta općeg nacionalnog praznika tadašnje Jugoslavije.
Štafeta mladosti je uvedena 1945. godine, na prijedlog omladine Kragujevca, kao “Titova štafeta”. U prvoj Titovoj štafeti, učestvovalo je 12.500 omladinaca, koji su pretrčavši trasu dugu 9.000 kilometara.
Kasnije, štafeta mladosti je polazila svaki put iz drugog mjesta i iz druge republike, ali je uvijek masovno dočekivana širom gradova nekadašnje Jugoslavije.
Prema pravilu, štafetu mladosti Titu su, uz prigodnu čestitku sa željama za dug život i dobro zdravlje, uručivali najbolji omladinci i omladinke.
Titova štafeta organizirana je prvi put 1945. godine. Ovakav način obilježavanja Titovog rođendana inicirao je Josif Prohaska, nastavnik fiskuture u Kragujevačkoj gimnaziji i nekadašnji član Sokolskog društva.
Prvobitnu štafetnu palicu omladine Kragujevca izradili su radnici Vojno-tehničkog zavoda (kasnije Zavod Crvena zastava), međutim, skromna cilindrična metalna palica nije predstavljala zadovoljavajuće rješenje, te se omladina Kragujevca odlučila za štafetu u vidu knjige.
Cilj je bio sakupiti potpise “sve aktivne omladine” svih mjesta i, za svega nekoliko dana, oko 15.000 potpisa ispisanih na različitoj hartiji našlo se u knjizi koja će, zajedno sa ostalim štafetama, kao rođendanski dar biti predata Titu.
Želju omladine da se listovi s potpisima povežu u crvene korice bilo je nemoguće ispuniti, budući da crvenog platna u ovom periodu nije bilo, pa je tako knjiga povezana u plave korice i, samim tim, ponijela naziv Plava knjiga.
Nošenje štafete trajalo je pune 42 godine, do 1987.
https://youtu.be/p9KvA9v7Tlk
Poslije Titove smrti, štafetu su primali predsjednici tadašnjeg Saveza socijalističke omladine Jugoslavije SSOJ.
