Sarajlić, Delalić i Šehović se terete da su od 20. do 25. februara 2020., posredstvom Šehovića, ugovorili sastanak s Tvrtkovićem, prije zakazanih unutarstranačkih izbora za predsjednika Kantonalnog odbora Stranke demokratske akcije (SDA) Sarajevo, koji su bili planirani za 26. februar 2020. i na kojima su predloženi kandidati bili članovi Semir Efendić i Fikret Prevljak.
Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu uložilo je žalbu na prvostepenu presudu kojom su Asim Sarajlić, Sabahudin Delalić i Muhamed Šehović oslobođeni optužbi za davanje dara i drugih oblika koristi, prenosi Slobodna Bosna.
Općinski sud u Sarajevu izrekao je u februaru oslobađajuću presudu, a iz sarajevskog Kantonalnog tužilaštva je potvrđeno da su zaprimili pisani otpravak presude te da su uložili žalbu Kantonalnom sudu u Sarajevu.
“Žalba je uložena zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka, povrede Krivičnog zakona te pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja”, rečeno je iz Tužilaštva.
Sarajlić, Delalić i Šehović se terete da su od 20. do 25. februara 2020., posredstvom Šehovića, ugovorili sastanak s Tvrtkovićem, prije zakazanih unutarstranačkih izbora za predsjednika Kantonalnog odbora Stranke demokratske akcije (SDA) Sarajevo, koji su bili planirani za 26. februar 2020. i na kojima su predloženi kandidati bili članovi Semir Efendić i Fikret Prevljak.
Tvrtkoviću su, kako se dalje navodi, obećali da će, korištenjem svog društvenog i uticajnog položaja koji imaju po osnovu pozicija unutar SDA, zaposliti njegovu suprugu u nekoj od institucija u kojima su na rukovodećim pozicijama kadrovi SDA, ukoliko na tim izborima svoj glas dâ njihovom kandidatu za navedenu poziciju – Prevljaku.
Sarajlić je, stoji u optužnici, u tom periodu bio član Predsjedništva, odnosno potpredsjednik SDA, Delalić član Izvršnog odbora Općinske organizacije SDA Novi Grad Sarajevo, a Šehović nekadašnji tehnički sekretar stranke.
Sutkinja Amela Skrobo-Kadrić je u obrazloženju presude navela da je jedini dokaz da je počinjeno krivično djelo – iskaz svjedoka Velida Tvrtkovića, koji je posvjedočio da je ostavio upaljen mobilni telefon u jakni te, nakon što je ušao u “tuđi” prostor – automobil, snimao razgovor bez znanja prisutnih. Sud je utvrdio da je snimak nastao na nezakonit način.
“Sud ne može zasnivati svoju odluku na povredama ljudskih prava i sloboda”, kazala je tada sutkinja i dodala da su svi ostali dokazi proizašli iz ovog snimka.
