Prema novom hrvatskom zakonu, osobe s dvojnim državljanstvom mogu ostvariti pravo na odgodu vojne obaveze, ali samo ako su tu obavezu već regulisale u inozemstvu
Nakon što je Hrvatski sabor usvojio izmjene Zakona o odbrani kojima se u toj zemlji uvodi obavezno temeljno vojno osposobljavanje (TVO), za sada ostaje nejasno hoće li pozive za vojsku dobijati i državljani BiH koji imaju i hrvatsko državljanstvo?
Šta kaže novi Zakon
Naime, prema odredbama novog hrvatskog zakona, osobe s dvojnim državljanstvom mogu ostvariti pravo na odgodu vojne obaveze, ali samo ako su tu obavezu već regulisale u inozemstvu.
Teoretski, to sada znači da, ukoliko osoba s dvojnim državljanstvom – primjerice državljanin BiH koji ima i hrvatsko državljanstvo – nije riješila pitanje vojne obaveze u Bosni i Hercegovini, može biti pozvana na vojnu obuku u Hrvatskoj.
U praksi, to bi moglo značiti da će generacije mladih iz BiH, koji uz bosanskohercegovačko imaju i hrvatsko državljanstvo, biti pozvane u vojsku Republike Hrvatske ako su evidentirane u hrvatskom sistemu i nemaju potvrdu da su vojnu obavezu riješile u drugoj državi.
Inače, u BiH vojni rok nije obavezan, pa mladići iz BiH s hrvatskim državljanstvom, ako bi dobili poziv za regrutovanje u vojsku Hrvatskoj, tu potvrdu ne bi mogli priložiti.
Hoće li se precizirati izuzeci za državljane van zemlje
Moguće je da će implementacija tek usvojenog hrvatskog zakona biti fleksibilna kada su u pitanju osobe koje trajno žive izvan Hrvatske, ali su hrvatski državljani, no evidentno je da zakon sada u svom tekstu ne isključuje mogućnost da i takvi državljani budu pozvani u vojsku u Hrvatskoj.
Ostaje da se vidi kako će hrvatsko Ministarstvo odbrane u praksi primjenjivati ovaj zakon, a do tada mnogi mladi u BiH s hrvatskim pasošem s pravom se mogu pitati hoće li i oni uskoro dobiti poziv za vojsku?
Inače, u BiH nema jedinstvene evidencije o tome koliko državljana naše zemlje ima i hrvatsko državljanstvo.
Prema informacijama koje su neki hrvatski zvaničnici iznosili javno, navodno u BiH oko milion građana ima i hrvatski pasoš.
Ako je taj broj tačan, on vjerovatno obuhvata i značajan broj onih koje bi mogla obuhvatiti vojna obaveza u Hrvatskoj.
Usvojenim izmjenama zakona
Usvojenim izmjenama zakona u Hrvatskoj, vojni rok će trajati dva mjeseca, a prvi pozivi regrutima očekuju se već do kraja godine, dok će prva grupa započeti obuku početkom naredne godine u kasarnama u Kninu, Slunju i Požegi.
Prema podacima hrvatskog Ministarstva odbrane na godišnjem nivou planira se pozivanje oko 4.000 regruta raspoređenih u pet generacija.
U hrvatsku vojnu evidenciju bit će upisani svi mladići s navršenih 18 godina, dok će se na obuku upućivati oni koji u kalendarskoj godini navrše 19 godina. Prije samog upućivanja, obavit će se i zdravstveni pregled kako bi se utvrdila sposobnost za vojnu obuku.
Osobama koje zbog vjerskih ili moralnih razloga ne žele učestvovati u vojničkim dužnostima bit će dopušten prigovor savjesti, a temeljnu vojnu obuku od tri mjeseca odradit će u civilnoj zaštiti ili u lokalnim jedinicama u trajanju od četiri mjeseca.
Prema novom zakonu u Hrvatskoj, obaveze vojne obuke mogu se osloboditi i mladići koji su ocijenjeni nesposobnima, koji su se najmanje dvije godine obrazovali za kadeta temeljem ugovora s MORH-om, polaznici policijske škole MUP-a, službenici pravosudne policije ili zaređeni svećenici, đakoni i redovnici.
U slučaju neopravdanog neodazivanja za služenje vojnog roka u Hrvatskoj bit će izdavan nalog policiji, a predviđene su i novčane kazne od 250 do 1.320 eura za sve koji se neopravdano ne odazovu pozivu za vojnu obavezu, pozivu za učešće u TVO-u ili ako bez opravdanog razloga ne dođe na obavljanje civilne službe te ako je bez opravdanog razloga napusti.
Vojni obveznici mogu biti upućeni na osposobljavanje ili dobiti odgodu propisanu zakonom do kraja 29. godine.
