Britanski Guardian piše da je spor oko izbora novog visokog predstavnika razotkrio ozbiljne nesuglasice između SAD-a i evropskih saveznika o budućnosti Bosne i Hercegovine
Sve dublji raskol između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope oko budućnosti Bosne i Hercegovine izašao je na vidjelo kroz spor o izboru ključne međunarodne funkcije, što je dovelo do prijetnje SAD-a da će “preispitati” svoju ulogu u međunarodnom očuvanju mira. Ovom rečenicom počinje tekst koji je objavljen jutros i pozicioniran na naslovnici britanskog lista The Guardian.
U tekstu navode da je prijetnja Ambasade SAD-a u Sarajevu stigla nakon što evropske države nisu podržale kandidata kojeg je favorizirao Washington za novog visokog predstavnika međunarodne zajednice. Na ovosedmičnom sastanku Vijeća za implementaciju mira (PIC) u Sarajevu, tijela zaduženog za nadzor provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, SAD su podržale italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija, dok su Velika Britanija, Francuska, Njemačka i većina evropskih država stale iza francuskog izaslanika za Zapadni Balkan Renéa Troccaza.
Ostatak teksta prenosimo u cijelosti.
“Administracija predsjednika Donalda Trumpa također se zalagala za slabljenje ovlasti visokog predstavnika u provođenju principa Dejtonskog sporazuma, koji je okončao rat u kojem je poginulo oko 100.000 ljudi, ali nije uspio prevazići duboke etničke podjele u Bosni i Hercegovini.
U objavi na društvenoj mreži X, Ambasada SAD-a u Sarajevu navela je: ‘Sjedinjene Američke Države primaju k znanju neuspjeh Evrope da postigne konsenzus oko evropskog kandidata i razočarane su što su te podjele spriječile PIC da ispuni svoj zadatak izbora novog visokog predstavnika. Evropska neodlučnost i odricanje PIC-a od vlastite odgovornosti prema Bosni i Hercegovini prisiljavaju Sjedinjene Američke Države da preispitaju svoju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini.’
SAD više nemaju značajno vojno prisustvo u Bosni i Hercegovini, gdje djeluje manja mirovna misija Evropske unije, ali su nastavile igrati važnu ulogu kroz PIC i bilateralne odnose.
Pogrešna procjena
PIC bi krajem mjeseca trebao ponovo pokušati postići konsenzus o izboru visokog predstavnika, kada bi se mogli pojaviti kompromisni kandidati.
Jedan evropski zvaničnik ocijenio je da bi regija možda čak mogla imati koristi ukoliko bi SAD smanjile svoju ulogu, s obzirom na rastuće sumnje u motive Trumpove administracije. Prošle godine Washington je ukinuo sankcije Miloradu Dodiku, lideru bosanskih Srba kojeg podržava Moskva, nakon, kako se navodi, višemilionske lobističke kampanje u američkoj prijestonici.
SAD su također vršile pritisak na odlazećeg visokog predstavnika Christiana Schmidta da podnese ostavku nakon što je nametnuo kaznene mjere Dodiku zbog podrivanja Dejtonskog sporazuma.
Istovremeno, članovi porodice i saradnici Donalda Trumpa sve više razvijaju poslovne interese u Bosni i Hercegovini. To uključuje i posjetu Trumpovog sina Donalda Trumpa Jr. Banjoj Luci u aprilu, gdje je bio gost sina Milorada Dodika.
Politički analitičar za Balkan Jasmin Mujanović, autor dvije knjige o Bosni i Hercegovini, smatra da je Trumpova administracija pogrešno procijenila svoj utjecaj na evropske partnere unutar PIC-a.
– Amerikanci su izgleda smatrali da je mišljenje Evropljana nevažno i pretpostavili da će ih oni jednostavno slijediti. Mislim da je to bila pogrešna procjena trenutka, rekao je Mujanović.
Dodao je da ne izgleda kao da su SAD široko konsultovale saveznike prilikom izbora Landija kao kandidata.
– To kod mene otvara pitanje zašto toliko insistiraju na gospodinu Landiju. Ne znamo kakvi dogovori postoje između Landija i Amerikanaca koji ih čine toliko entuzijastičnim u njegovoj podršci, kazao je.
Regionalna strategija
Prema izvještajima sa sastanka PIC-a održanog u Sarajevu u srijedu i četvrtak, SAD su Landija promovisale čak i energičnije nego sama Italija.
Kurt Bassuener, suosnivač berlinskog think tanka Democratization Policy Council, smatra da se ne radi samo o kadrovskom pitanju.
– Ovo nije samo odluka o jednoj osobi. Ovo je strateška odluka koja mora biti uklopljena u širu regionalnu strategiju. Čini se da američku poziciju ne pokreće samo ideologija, već i poslovni interes. Izgleda da je prioritet broj jedan dobiti koncesije, ugovore i izvlačiti što više koristi, rekao je Bassuener.”
