Dok rastu cijene, građani se kako znaju i umiju bore sa sve većim troškovima života. I poljoprivrednici se bore za opstanak zbog niskih otkupnih cijena.
Gramaža se smanjuje, a cijena raste. Nedavna poskupljenja, uključujući i povećanje cijene hljeba, novi su udar na već iscrpljene džepove građana. Rast cijena pekari pravdaju porastom troškova proizvodnje.
“Ako dodamo na to povećanje poreza i doprinosa i povećanje najniže cijene rada, plus poskupljenje brašna, a u najavi je i novo – moralo je doći do poskupljenja i napravili smo kalkulaciuju da je ovo minimalno povećanje koje je moralo da prokrije troškove”, kazao je Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina.
Poljoprivredni proizvođači upozoravaju da poskupljenje hljeba nije opravdano. Navode da cijena pšenice, koja je bila otkupljivana po mizernoj cijeni od samo nekoliko feninga po kilogramu, ne opravdava porast cijena hljeba na tržištu. Mnogi poljoprivrednici ističu da je ovaj ciklus poskupljenja, kada se na kraju svi troškovi slijevaju na potrošače, postao sve teži za preživljavanje. Cijene repromaterijala, koje su porasle i do 30%, zajedno sa niskim otkupnim cijenama, dovode do toga da se poljoprivrednici bore za preživljavanje, dok građani postaju žrtve inflacije i sve većih troškova života.
“Uzmimo prošlogodišnju cijenu pšenice – 36 feninga, koju smo morali dati da bismo platiti dobavljačima repromaterijal. Dogodilo se na kraju da je sad pšenica u skoku i hljeb je došao preko 2 KM, a on ne bi smio biti više od 80 feniunga u odnosu na cijenu pšenice”, navodi Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja proizvođača Semberije i Majevice.
Rade Jovičević proizvođač je pšenice: “Pekar napravi 2,5 vekne od 1 kg hljeba. Matematika govori da je to poražavajuće i da krajnji kupac nosi najveći trošak i mi koji se bavimo time imamo najveću štetu. Već sam govorio o nikakvoj dobiti u proizvodnji pšenice”.
U ovoj situaciji, naviode ekonomisti, važno je da se preduzmu hitni koraci kako bi se stabilizovalo tržište i osigurala pravična cijena za sve aktere – od poljoprivrednika do potrošača. S obzirom na to da poskupljenja i dalje ne pokazuje znakove stagnacije, mnogi se pitaju dokle će trajati ovaj spirala poskupljenja koja ugrožava sve, a najviše najsiromašnije građane.
