Prijetnja Donalda Trumpa uvođenjem carina za osam evropskih zemalja zbog njihovih stavova o Grenlandu njegov je najopasniji i najrazorniji potez, piše za The Telegraph John Bolton, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost u prvom mandatu Donalda Trumpa. Prijetnja je bez presedana, nerazumna i suprotna temeljnim američkim interesima, dodaje Bolton.
Bolton i Trump razišli su se u septembru 2019. godine, nakon niza sukoba oko politike prema Sjevernoj Koreji, Iranu, Afganistanu i Rusiji. Nakon odlaska iz Bijele kuće postao je jedan od najglasnijih Trumpovih kritičara, prenosi Index.hr.
Osim što pokazuju nepoznavanje historije i nekoherentnost, Trumpove objave na društvenim mrežama imaju nesagledive posljedice za odnose sa saveznicima, NATO savez te vjerodostojnost Sjedinjenih Američkih Država. Mnogi Trumpovi pristalice umanjuju njegove ispade govoreći: “tako on jednostavno govori”. Drugi kažu da bismo Trumpa trebali shvatiti “ozbiljno, ali ne doslovno”, no nijedna od tih interpretacija ne može ublažiti njegove izjave, kaže Bolton.
Strateška važnost Arktika
Postoji razlog za zabrinutost za sigurnost Grenlanda i svih teritorija NATO-a koji okružuju Arktički okean. Visoki sjever postao je meka tačka NATO-a, slično kako je Winston Churchill opisao Sredozemlje u Drugom svjetskom ratu. Rusija je već arktička sila, a Kina to namjerava postati. Jedan od scenarija o kojima Peking zasigurno razmišlja jeste prolazak kineske flotile kroz Beringov prolaz i Arktički okean u Sjeverni Atlantik, piše Bolton.
Sjedinjene Američke Države, Kanada, Danska, Norveška i cijeli NATO imaju snažan interes za unapređenje zajedničkih odbrambenih napora duž arktičke obale. To uključuje ozbiljne napore za nadzor upada ruskih i kineskih površinskih i podvodnih plovila, kao i njihovog zračnog nadzora putem satelita, dronova, pa čak i “meteoroloških” balona.
Ovdje se manje radi o neprijateljskoj invaziji, koju Trump smatra neizbježnom, a više o prikupljanju obavještajnih podataka radi zaštite od budućih ratobornih aktivnosti. Neposrednija briga je pokušaj Pekinga i Moskve da kupe kontrolu nad Grenlandom putem finansijskih inicijativa u stilu “Pojasa i puta”, kao što je to učinjeno u Južnoj Aziji, Africi i Latinskoj Americi, dodaje Bolton.
Moguća rješenja kroz saradnju
Sva se ta pitanja mogu riješiti pregovorima među saveznicima u NATO-u i ne zahtijevaju ni američki suverenitet nad Grenlandom, ni vojnu ili ekonomsku prisilu. Iako bi Bolton, kako navodi, bio oduševljen da Grenlanđani slobodno glasaju za priključenje Sjedinjenim Američkim Državama, smatra da je Trumpovo ponašanje to onemogućilo. Postoje brojne alternative, počevši od američko-danskog “Ugovora o odbrani Grenlanda” iz 1951. godine.
Prema tom ugovoru, Washington može tražiti izgradnju vojnih objekata na Grenlandu. Danski zvaničnici, kako navodi, ne razumiju zašto Trump to ne zatraži, jer su spremni pristati. Ugovor se oslanja na prethodne obrasce saradnje; primjerice, u Drugom svjetskom ratu Amerika je imala 17 vojnih baza na Grenlandu, a tokom Hladnog rata otok je bio ključan za rano upozoravanje na sovjetske balističke projektile.
Unutrašnja politika i posljedice
Neslaganje s Trumpom među republikancima u Kongresu značajno je poraslo. Bolton vjeruje da bi pokušaj provođenja carina izazvao “temeljitu republikansku pobunu”. Izražava i nadu da će Vrhovni sud proglasiti većinu Trumpovih carina nevažećim ili neustavnim.
Ako se Trumpa ne zaustavi, odnosi između Washingtona, Londona i ostalih savezničkih prijestolnica mogli bi se dramatično pogoršati, što bi u konačnici dovelo do smanjenja sigurnosti u svijetu suočenom sa sve većim prijetnjama.
