Bosna i Hercegovina se nalazi pred samim vratima još jedne ekonomske izolacije. Vrijeme za ispunjavanje 70 neophodnih preporuka za borbu protiv pranja novca praktično je isteklo, a konačna odluka o uvrštavanju na sivu listu Moneyvala očekuje se već narednog mjeseca. Gostujući u emisiji „Novi dan“, ekonomski stručnjak Admir Čavalić iznio je alarmantne procjene o tome šta ovaj pad reputacije znači za svakodnevni život građana i poslovanje privrednih subjekata.
„Vjerovatno idemo na tu sivu listu i tu ćemo se pridružiti Bugarskoj, koja je članica Evropske unije i SEPA sistema, pa uživa daleko bolji tretman od nas. Za BiH to znači usporavanje ulaska u SEPA sistem, otežano i skuplje inozaduživanje, te ozbiljan narušeni reputacijski rizik koji vodi ka padu stranih investicija i usporavanju ekonomskog rasta“, upozorio je Čavalić.
Udar na dijasporu i poskupljenje transakcija
Dok politički akteri često minimiziraju značaj administrativnih lista, Čavalić naglašava da će se posljedice osjetiti kroz „bespotrebne troškove koji se ne plaćaju u ostatku Evrope“. Posebno je pogođena dijaspora, od čijih doznaka Bosna i Hercegovina suštinski zavisi.
„Mi zaboravljamo da spadamo u red 10 zemalja svijeta koje značajno zavise od dijaspore. Imamo vrlo razvijenu dijasporu koja unosi značajna sredstva, a sada ovaj formalni unos postane otežan i sporiji. U moru inflacije i globalne energetske krize, dodatni transakcioni troškovi su najmanje što nam je potrebno“, ističe Čavalić, dodajući da su bankarski stručnjaci s pravom rano procijenili dubinu ovog problema.
Federacija BiH kao „kočničar“: Gdje je Registar stvarnih vlasnika?
Kao ključni unutrašnji problem, Čavalić je apostrofirao nepostojanje Registra stvarnih vlasnika pravnih lica u Federaciji BiH, dok je Republika Srpska to pitanje odavno zakonski regulisala. Upravo ovaj registar predstavlja „slona u prostoriji“ o kojem se nedovoljno govori u javnom prostoru.
„Pitanje nadležnosti na državnom nivou je jedno, ali mi u Federaciji nismo ni počeli formirati taj registar. On je ključan jer se njime ulazi u trag stvarnim vlasnicima privrednih subjekata. Zašto bi neko to uzurpirao? Vjerovatno kako bi se sakrio finansijski i vlasnički trag, izbjegle porezne obaveze ili sakrio stvarni javni i politički uticaj onih koji upravljaju ‘lutkama’ u velikim poslovnim sistemima“, jasan je Čavalić.
Monopoli i gušenje konkurencije
Izostanak transparentnosti vlasništva direktno utiče i na cijene proizvoda na policama. Čavalić objašnjava da skriveni vlasnici često kreiraju monopolističku konkurenciju koja zatvara domaće tržište i onemogućava razvoj zdrave konkurencije.
„Kao ekonomisti, uvijek se pitamo zašto nema konkurencije i zašto su cijene takve. Moguće je da neko kroz oligopolsku igru zatvara tržište Federacije. Sramota je da pod ovim prijetnjama i sankcijama izbjegavamo uraditi ono što je neophodno“, poručio je Čavalić, najavivši da će već na narednoj sjednici Federalnog parlamenta uputiti zvanično pitanje o tome ko direktno koči uspostavu ovog registra.
Zaključak je jasan: dok se političke blokade nastavljaju, cijenu neispunjenih rokova i nedostatka transparentnosti platit će privreda kroz otežano poslovanje i građani kroz sporije i skuplje finansijske tokove.
