Evropski sud za ljudska prava donio je odluku da Slovenija nije dužna isplatiti staru deviznu štednju u slučaju porodice Landika iz Bosne i Hercegovine.
Ovo je bio prvi put da je Sud odlučivao o slučaju koji se odnosi na devizne depozite prenesene iz podružnice Ljubljanske banke u Sarajevu na privatizacijske račune u Federaciji. Slovenija je ranije u procesu verifikacije odbila isplatiti štednju za više od 6 hiljada štediša, odnosno skoro 60 miliona maraka s kamatama, koliko su štediše iz BiH potraživale na osnovu štednje u Ljubljanskoj banci prije rata.
Sud u Strasburu odlučivao je o žalbi u slučaju Landika, odnosno žalbi tri člana porodice Landika, koji traže isplatu stare devizne štednje preminulog člana porodice. Odluka u ovom slučaju nije u njihovu korist.
“Sud je utvrdio da se Slovenija ne može smatrati odgovornom za predmetnu ‘staru’ deviznu štednju jer su povezana potraživanja prenesena na račun za privatizaciju u Bosni i Hercegovini u skladu s bosanskohercegovačkim zakonodavstvom bez sudjelovanja Ljubljanske banke u Ljubljani.”
Ranije odluke slovenskih sudske vlasti kojima je odbijen zahtjev porodice Landika, po mišljenju evropskog suda, bile su propisno obrazložene.
Ovo je bio prvi put da je Evropski sud za ljudska prava odlučivao o slučaju koji se odnosi na devizne depozite prenesene iz podružnice Ljubljanske banke u Sarajevu na privatizacijske račune u Federaciji Bosne i Hercegovine. Prema mišljenju štediša, sud odluku nije dovoljno pojasnio.
Slovenija je ranije izvijestila Komitet ministara Vijeća Evrope da je iz sarajevske poslovnice „Ljubljanske banke“ zaprimila 16.700 zahtjeva za povrat štednje u visini oko 90 miliona eura te da je isplatila oko 78 miliona eura.
Za razliku od zemalja u regionu, u Bosni i Hercegovini pitanje vraćanje novca štedišama zavisilo je od banke u kojoj su štedjeli do entiteta u kojem žive. Za problem star više do 30 godina nikada nije bilo jedinstvenog rješenja.
