Tonino Picula, eurozastupnik govorio je o agresiji Rusije na Ukrajinu, ali i angažmanu Evropske unije. Osvnuo se na angažman Evropske u Ukrajini.
“Ruska agresija na Ukrajinu dala je glavni pečat i u najvećoj mjeri oblikovala je zaključke glasanja Europskog parlamenta o izvješćima o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne. Kao i sigurnosne i odbrambene politike Evropske unije. Godinama su zajednička vanjska, sigurnosna i odbrambena politika EU bile njezine najslabije zajedničke politike. No sada su se našle pod golemim pritiskom koji je Uniju prisilio da promijeni svoj pristup.
Što pokazuju i rezultati glasanja. Izvještaji pokazuju kako je Unija, u skladu sa svojim mogućnostima, u relativno kratkom vremenu učinila mnogo kako bi se te politike uskladile. I kako bi EU brže i učinkovitije reagirala na krize poput rata na svojim granicama”, kaže Tonino Picula, izvjesitelj Evropskog parlamenta za politiku proširenja, odnose sa SAD-om. Te član Odbora za vanjsku politiku.
Picula: Veći angažman
Tom se Rezolucijom traži veći angažman Evropske unije u svijetu i predlaže da EU dobije mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a. Od Srbije je još jednom zatražilo usklađivanjem s vanjskopolitičkim stavovima Evropske unije, uključujući i politiku prema ruskoj agresiji na Ukrajinu.
Eurozastupnik SDP-a posebno je istaknuo donošenje odluke o uvođenju načela kvalificirane većine u odlučivanju o pitanjima evropske sigurnosne i odbrambene politike.
“Pokazalo se da načelo konsenzusa u odlučivanju o svim zajedničkim pitanjima nije dovoljno efikasno za rješavanje velikih kriza. Poznato je da je Viktor Orban, kao Putinov trojanski konj, koristio načelo konsenzusa kako bi blokirao zajedničke odluke Unije u pitanjima finansijske, političke i odbrambene podrške Ukrajini od strane EU. No to je i načelo koje je sastavni dio mojeg Izvještaja s preporukama za proširenje EU, koje je golemom većinom ranije usvojio Europski parliament.
Novi vjetar
Drugi važan zaključak izvještaja je potreba da EU nastaviti s operacionalizacijom svoje strateške autonomije. Kako u odnosu prema Rusiji, tako i u odnosu prema SAD-u i Kini. EU je već osjetno smanjila ukupnu potrošnju ruskih energenata. Sad je vrijeme da nastavi smanjivati ovisnost o odbrambenoj zaštiti SAD-a unutar NATO kišobrana. Te smanjivati ovisnost o kineskom tržištu, prije svega kroz pristup reindustrijalizacije Evrope”, poručio je Picula.
Kaže da je ruska agresija na Ukrajinu dala novi vjetar u leđa procesu proširenja EU.
“Naravno, i dalje je najveći problem politike proširenja u regiji činjenica da se Vučićevom autoritarnom režimu predugo previše popuštalo. Što mu je omogućilo da aktivno destabilizira susjedstvo pod ruskim pokroviteljstvom”, rekao je.
