Pojačana sječa stabala u Sarajevu dodatno pogoršava klimatske uvjete, izazvala je zabrinutost građana, ali i stručnjaka i ekoloških udruženja.
Dodatni problem je i što se pristupilo sadnji novih sadnica koje ne mogu da podnesu postojeće vrućine, te se suše.
Profesor Dalibor Ballian sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu ističe da sadnje mladih stabala ne treba da bude prije oktobra.
Zalijevanje beskorisno
“Sadnju na ovakvim vrućinama ntko normalan i obrazovan ne radi, jer je zalijevanje u ovom slučaju beskorisno”, istaknuo je on.
Profesor Ballian smatra da drveća već ima malo, nedovoljno za ovoliki grad.
“Poremećen je odnos asfaltnih i površina pod drvećem. Mnogi u gradu ne vole drveće i lično traže da se ukloni pa im načelnici općina izlaze u susret.
Kažu ‘prlja grad'”, naveo je Balian, dodavši da je grad zbog manjka drveća sve topliji.
Govoreći o žardinijerama u koje se “sadi“ drveće Balian navodi da na za zapadu postoje cijele zelene terase i krovovi, ali se u tom slučaju zelenilo mora stručno održavati.
“Mi ga samo posadimo i zaboravimo na drveće i druge biljke.
Imali ste prije nekoliko godina u Titovoj ulici zelenu fasadu, koja je nestručno napravljena bez sistema za zalijevanje i sve se nakon nekoliko dana pretvorilo u ruglo”, istaknuo je Ballian.
Ističe da Šumarski fakultet ima stručnjake i da je jedina institucija u regionu koja ima opremu za pregled stabala, odnosno zdravstvenog stanja debla.
“Zovu nas iz Zagreba, Beograda, Mostara, Bijeljine, ali najmanje iz Sarajeva”, kaže Ballian.
Komentarišući intezivnu sječa stabala, profesor Ballian kaže da na to ne može odgovoriti.
Zahtjevi stanara
“Izgleda da su izbori pa drveće smeta da se urade neki projekti i stekne naklonosti birača”. kazao je on.
Govoreći o opravdanosti sječe stabala, Ballian navodi da su često neopravdane jer se sijeku zdrava stabla na zahtjev stanara u zgradama.
“Tako je jedna stanovnica tražila da se stablo posječe jer ne vidi svoj automobil na parkiralištu. Drugi traže da se posječe jer im pravi hlad, a sada kukaju da je prevruće.
Tako od ukupno posječenih stabala možda 20 posto ima opravdanje za sječu iz zdravstvenih razloga, ostalo je nepotrebno”, izjavio profesor Ballian Feni.
Iz Udruženja Eko-akcija u izjavi Feni su naveli da se uprkos sve jasnijim pokazateljima da je odraslo drveće ključno u ublažavanju posljedica sve učestalijih ekstremnih vrućina i krajnje opasnog zagađenja zraka, zadnjih godina na području grada Sarajeva broj visokih stabala ubrzano smanjuje.
“U ublažavanju posljedica zagađenog zraka, betoniranja, ljetnih vrelina, bujičnih poplava i sličnih pojava u gradu uveliko prenapučenom zgradama, cestama i autima ne mogu pomoći bilo kakvo drveće i hortikulturni sadržaj.
Općine “ratuju”
To mogu samo odrasla stabla. Budući da problematika održavanja drveća nije adekvatno pokrivena kantonalnim propisima, općine u Kantonu Sarajevu donijele su vlastite odluke o sječi i potkresivanju stabala, odluke međusobno različite po kriterijima za sječu drveća, formiranju i sastavu komisija koje razmatraju zahtjeve za sječu i potkresivanje, kao i po procedurama odobravanja sječe i potkresivanja, te po stepenu i obliku (ne)uključenosti lokalne zajednice u proces odlučivanja”, navode iz Eko-akcije.
Ističu da za planiranu sječu stanovništvo najčešće sazna nakon što se ona već desi, kada umjesto dobro poznate razgranate krošnje pred svojom zgradom ili u omiljenom parku zateknu – panj.
“Obaranje visokih stabala dešava se gotovo skriveno, bez transparentnosti u procesu donošenja odluka i bez ulaganja minimuma napora da se ljudi iz susjedstva uključe u taj proces.
Zadnjih mjeseci je problem eskalirao tako da svjedočimo pravom ratu općinskih administracija predvođenih njihovim načelnicima protiv visokog drveća u gradu”, ističu iz Udruženja Eko-akcija.
