IZVOR:BHRT/Lejla Nezirović (E.D.)
Pitanje izgradnje južne interkonekcije ponovno je aktualizovalo pitanje upravljanja državnom imovinom u BiH. Nezvanično, međunarodni predstavnici razmatraju model rješenja, ali bez konkretnih prijedloga. Međutim, domaći politički akteri, i pored odluke Ustavnog suda BiH da državna imovina pripada državi, i dalje imaju različita viđenja ovog problema.
https://youtu.be/LWwWcM10u1E
Razvojni projekti poput Južne interkonekcije vrše pritisak da se pitanje državne imovine jasno definiše. Za većinu stranaka iz Federacije rješenje je određeno Ustavom – sporna imovina je, smatraju, vlasništvo države, a posebnim zakonom koji treba donijeti Parlament BiH određuje se način njenog korištenja.
Saša Magazinović, poslanik SDP-a u Predstavničkom domu BiH, ističe da je svima jasno da se imovina može staviti u razvojnu funkciju i da svi nivoi vlasti imaju pravo da je koriste, ali da niko ne može tvrditi da je vlasnik bez odluke Parlamentarne skupštine BiH. Dodaje da za njih fleksibilna tumačenja nisu prihvatljiva.
Šefik Džaferović, poslanik SDA u Predstavničkom domu BiH, naglašava da ovo nije stvar entiteta i da je potpuno jasno da je država vlasnik te imovine prema Ustavu BiH.
Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, smatra da postoji usklađenost stavova o mnogim pitanjima, te da treba zaštititi interese BiH, ali i omogućiti normalno funkcionisanje svih nivoa vlasti u skladu s Ustavom.
Suprotan stav ima SNSD, koji godinama tvrdi da država ne može biti vlasnik imovine, te da je to poznato i u Federaciji.
Sanja Vulić, poslanica SNSD-a u Predstavničkom domu BiH, navodi da odnos prema imovini najbolje pokazuje činjenica da su nekretnine Saveza komunista uknjižene kao njihove, a potom iznajmljivane Vladi FBiH.
Pravni stručnjaci tvrde da rješenje postoji kroz usvajanje Zakona o državnoj imovini ili odlučivanje putem Komisije za koncesije, kojoj je mandat istekao prije pet godina. Kao primjer navode prodaju zemljišta za izgradnju američke ambasade, gdje je odluka donesena u Parlamentu, a sredstva korištena na državnom nivou. Ipak, upozoravaju da parcijalna rješenja nisu dugoročna.
Advokat Simet Velić smatra da se parcijalnim rješenjima udaljavamo od sistemskog pristupa, jer se na taj način zadovoljavaju pojedinačni interesi, dok se gubi odgovornost za rješavanje cjelokupnog problema.
Profesor ustavnog prava Davor Trlin ističe da je pitanje državne imovine najbolje riješiti državnim zakonom, kojim bi se definisalo da se imovina može staviti na raspolaganje nižim nivoima vlasti, ali uz uslove i kontrolu države, odnosno Parlamentarne skupštine BiH.
Raspolaganje državnom imovinom zabranjeno je još 2005. godine odlukom tadašnjeg visokog predstavnika u BiH.
