Administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa u svom drugom mandatu napravila je jedan od najoštrijih zaokreta u politici borbe protiv droge, izjednačavajući je s ratom protiv terorizma. Karteli su proglašeni terorističkim organizacijama, američka vojska sve češće djeluje protiv navodnih krijumčarskih ruta, a ilegalni fentanil sada je zvanično označen kao „oružje za masovno uništenje“.
Takva odluka nosi snažnu emotivnu poruku za američku javnost pogođenu krizom predoziranja, ali i ozbiljne pravne i političke posljedice, jer se radi o terminu sa preciznim značenjem u američkom i međunarodnom pravu.
Termin koji budi sjećanja na Irak
Izraz „oružje za masovno uništenje“ kod mnogih budi sjećanja na period uoči rata u Iraku, kada je administracija Georgea W. Busha tvrdila da režim Sadama Huseina posjeduje takvo oružje. Iako je Bush na Generalnoj skupštini UN-a govorio o „arsenalu terora“, to oružje nikada nije pronađeno.
Trump, za razliku od Busha, ne pokušava graditi međunarodnu koaliciju, ali koristi isti strah – samo ga sada primjenjuje na drogu koju Amerikanci kupuju ilegalno, a ne na vojne ili hemijske sisteme namijenjene ratovanju.
„Nijedna bomba ne ubija kao fentanil“
Trump je u Bijeloj kući izjavio da „nijedna bomba ne radi ono što radi fentanil“, tvrdeći da od opioida godišnje umire između 200.000 i 300.000 ljudi, iako ti brojevi znatno premašuju zvanične statistike. Okružen vojnim zvaničnicima, predsjednik je ponovo poslao poruku da se SAD nalazi u stanju rata.
Istovremeno, američka vojska je u Karibima i Pacifiku izvela napade na navodne narkobrodove, koristeći taktike razvijene tokom operacija protiv terorističkih organizacija na Bliskom istoku i u Africi.
Napadi bez dokaza i sporna meta
Posebnu pažnju izaziva činjenica da su neki od pogođenih brodova, prema dostupnim informacijama, navodno prevozili kokain, a ne fentanil. Javnosti do sada nisu predočeni konkretni dokazi o sadržaju tereta, što dodatno dovodi u pitanje pravni osnov vojnih operacija.
Izvršna naredba koju je Trump potpisao opisuje fentanil kao supstancu „bližu hemijskom oružju nego narkotiku“, čime se otvara prostor za zajedničko djelovanje Ministarstva pravde i Pentagona u situacijama kada se procijeni da su civilne institucije preopterećene.
Može li vojska djelovati i unutar SAD-a?
Takva formulacija izazvala je zabrinutost pravnih stručnjaka koji se pitaju da li bi proglašenje fentanila oružjem za masovno uništenje moglo poslužiti kao osnov za širu upotrebu vojske, čak i na teritoriji SAD-a.
„Prijetnja kakvu zakon predviđa mora biti neposredna i jasno definisana. To se ne može riješiti predsjedničkom deklaracijom“, upozorila je Elizabeth Goitein iz Brennan Centra za slobode i nacionalnu sigurnost.
Šta zakon zaista podrazumijeva pod WMD-om?
Američki zakon oružje za masovno uništenje definiše kao bombe i rakete, otrovne gasove, biološko oružje ili sredstva koja ispuštaju opasnu radijaciju. Njihova upotreba može biti kažnjena i smrtnom kaznom, no Trumpove operacije protiv navodnih krijumčara odvijaju se van sudskog procesa i bez eksplicitnog odobrenja Kongresa.
Venecuela u fokusu, Maduru se prijeti
Analiza ukazuje i na širi geopolitički kontekst. Dok je Bush koristio prijetnju WMD-om za rušenje režima u Iraku, Trumpova administracija sve otvorenije govori o smjeni vlasti u Venecueli i predsjedniku Nicolasu Maduru, iako ta zemlja nije glavni izvor droga u SAD-u.
Republikanski senator Lindsey Graham smatra da bi odustajanje od pritiska na Madurov režim poslalo signal slabosti prema Rusiji, Kini i Iranu, dok zastupnica Alexandria Ocasio-Cortez traži da administracija zatraži jasno odobrenje Kongresa prije bilo kakve daljnje vojne eskalacije.
Javnost podijeljena, podrška ograničena
Za razliku od rata u Iraku, Trump zasad nema međunarodnu koaliciju, niti podršku Kongresa, a ni javnost nije u potpunosti uvjerena u opravdanost poteza. Prema anketama, manje od četvrtine Amerikanaca smatra da je administracija dovoljno objasnila moguće vojne akcije u Venecueli.
S druge strane, većina podržava upotrebu sile protiv krijumčarskih ruta – dijelom i zato što administracija insistira na narativu da je droga „oružje za masovno uništenje“.
