Nagli prelaz iz toplog ljeta u hladnije jesenje dane donosi mnogo više od same promjene odjeće. Sa padom temperatura i atmosferskog pritiska, naše tijelo prolazi kroz svojevrsni šok. Glavobolje, umor, bolovi u zglobovima i nagle oscilacije krvnog pritiska najčešći su razlozi zbog kojih se građani javljaju ljekarima. Koliko su ove promjene opasne i kako olakšati organizmu period prilagodbe, pitali smo stručnjake.
“Sama promjena klime utiče na slabost organizma te osobe postaju sklonije prehladama i virozama. Učestale su i same alergije, može doći do pogoršanja osnovnih hroničnih oboljenja kao što su kardiovaskularna oboljenja i hronična oboljenja respiratornog sistema. Svakako se javljaju promjene raspoloženja, umor, malaksalost, bolovi u zglobovima…Što se tiče viroza, one su jako učestale zbog same promjene vremenskih prilika. Svakako preporučuje se jačanje imuniteta, unos većih količina vitamina C, konzumiranje voća i povrća, eventualno nekih dodataka prehrani kako bi sam imunitet održali, kako ne bi došlo do pojave respiratornih infekcija”-izjavila je za RTV Visoko doktorica Kaplan.
Meteoropatija, dakle, nije samo mit, već stvaran zdravstveni izazov koji zahtijeva ozbiljan pristup. Kako bismo pomogli organizmu da lakše prebrodi jesenju tranziciju, ključno je uvesti male, ali značajne promjene u svakodnevnu rutinu. Poseban apel upućuje se hroničnim bolesnicima, naročito kardiovaskularnim pacijentima i astmatičarima, da u ovom periodu nipošto ne preskaču ili samoinicijativno ne mijenjaju svoju redovnu terapiju. Slušanje signala koje nam tijelo šalje i usporavanje životnog tempa u danima velikih atmosferskih promjena najbolji su štit za naše zdravlje.
