Prošla godina bila je izuzetno teška za Rudnik i termoelektranu Gacko, a jedini izlaz u tom proizvodnom preduzeću vide u nabavci opreme za prečišćavanje uglja. Rezerve u eksploataciji dostižu jedva dvije trećine potrebne kalorične vrijednosti za rad termo bloka. Do trenutka instaliranja, proizvodnja uglja i struje biće pod stalnim pritiskom.
Količine kvalitetnog uglja u gatačkom rudokopu iscrpljene su u prethodne četiri decenije, zbog čega rudari danas kopaju onaj lošijeg kvaliteta. Riječ je o tzv. povlatnoj zoni, opterećenoj proslojcima gline i laporca. Uspiju da obezbijede maksimalno potrebe za dva dana.
– Pritisak na ljude koji rade ovdje je ogroman. Rudnik je najteža karika, kada je potrebno obezbijediti osam hiljada tona uglja lošeg kvaliteta – rekao je Sreten Beatović, rukovodilac proizvodnje, Rudnika Gacko.
Iako je prvobitno projektovani životni vijek Termoelektrane istekao, iz rukovodstva preduzeća stiže odričan odgovor – radni vijek, uz modernizaciju i ulaganja, može biti produžen. Blok ne smije stati, a razloga je više.
– Iz ugla energetske stabilnosti, to je objekat koji ne bi smio nikako biti zatvoren, Republika Srpske nije spremna za zelenu agendu, nisam protiv zelene energije – naveo je Maksim Skoko, v.d. direktora ZP Rudnik i Termoelektrana Gacko.
– Mogu da kažem da je tržište neko ko će odrediti životni vijek, nameće se dekarbonizacija, procjene su da će narednih 5, 10, 15 godina ta cijena pasti ispod proizvodne cijene u Tetmoelektrani – dodao je Ivan Koprivica, izvršni direktor za tehničke poslove Elektroprivreda Republike Srpske, Trebinje.
Trenutna eksploatacija zahtijeva veći broj ljudstva i transportne mehanizacije.
Da bi smanjili troškove i vrijeme, rudari moraju da izmjeste trakasti transporter uglja do glavnog kopa. Posljedice uglja lošeg kvaliteta osjećaju i u Termoelektrani.
– Osnovna posljedica lošeg kvaliteta uglja je niska proizvodnja električne energije, loš kvalitet povlači velike količine pepela, prošle godine imali smo velike probleme – upozorio je Saša Nikolić, rukovodilac RJ Termoelektrana, Gacko.
Da bi smanjili upotrebu velikih količina mazuta za sagorijevanje uglja, u planu je instaliranje jedinstvene opreme za prečišćavanje uglja. Projekat su podržali Elektroprivreda i Ministarstvo.
– Matično preduzeće preuzelo je obavezu, kreditirat će taj projekat koji će se za tri do četiri godine isplatiti, u odnosu koliko sada novca izdvajamo za mazut i koliko gubimo na snazi – pojasnio je Koprivica.
Za to vrijeme, treba riješiti problem ulaznih troškova za proizvodnju kilovatčasa termo enegije i uskladiti proces dekarbonizacije s evropskim direktivama, izvijestio je RTRS.
BiznisInfo.ba podsjeća da je RS ostala i bez trećine struje koju proizvodni Termoelektana Ugljevik. Naime, prema nedavnoj presudi, RS mora Slovencima da isplati 130 miliona KM na ime neisporučene električne energije za posljednjih 12 godina. Riječ je o pravosnažnoj presudi koju je po tužbi Slovenaca za neisporučenu struju počev od juna 2011. godine pa do donošenja odluke donijelo Arbitražno vijeće u Beogradu.
Osim što će morati vratiti dug, RiTE Ugljevik će Slovencima morati isporučivati trećinu struje sve dok bude radila termoelektrana.
