Izvor: Lejla Nezirović/BHRT (I. C.)
Domovinski pokret objavio je tekst „Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini“, koju je formalno uputio na razmatranje Hrvatskom saboru. Iz te stranke poručuju da žele otvoriti širu političku raspravu o položaju Hrvata u BiH te o toj temi nastaviti razgovore s partnerima u vladajućoj koaliciji.
Dokument je izazvao brojne reakcije u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, ponajviše zbog prijedloga da se u okviru reforme izbornog sistema uspostavi posebna izborna jedinica za izbor hrvatskih političkih predstavnika u BiH.
Prema tekstu rezolucije, cilj je osigurati da svaki konstitutivni narod bira svoje legitimne predstavnike, uz mogućnost formiranja zasebne izborne jedinice za hrvatski narod radi, kako navode autori dokumenta, postizanja pune političke ravnopravnosti Hrvata.
Domovinski pokret u rezoluciji zagovara i mogućnost da Hrvatska, ukoliko procijeni da su ugroženi interesi Hrvata u BiH, iskoristi mehanizme koje ima kao članica Evropske unije, uključujući i blokadu evropskog puta BiH. Među prijedlozima se spominje i revizija državljanstava osoba s prebivalištem u BiH za koje smatraju da narušavaju politički položaj hrvatskog naroda.
S druge strane, hrvatski politički predstavnici u BiH i dalje naglašavaju važnost postizanja unutrašnjeg političkog dogovora. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović poručio je da bi, prema njegovom mišljenju, neodgovorna politika mogla dovesti do jačanja zahtjeva za posebnom izbornom jedinicom za Hrvate.
„Samo neodgovorna bošnjačka politika može natjerati hrvatski narod da zagovara svoju izbornu jedinicu, entitet. Glavno je pitanje kako ova država da funkcionira i kada predlažemo drugačiji ustroj nije riječ o raspadu nego da bolje funkcionira“, izjavio je Čović.
Reakcije su stigle i od stranaka iz Federacije BiH, koje smatraju da se o budućnosti zemlje može odlučivati isključivo unutar njenih institucija. Zastupnik u Parlamentu BiH Saša Magazinović poručio je da nijedna država nema pravo odlučivati o unutrašnjim pitanjima Bosne i Hercegovine.
„Bez obzira na to ko stoji iza ovog nasrtaja na suverenitet Bosne i Hercegovine, svima treba biti jasno da ni Hrvatska ni Srbija, niti bilo koja druga država nema ni pravo ni mogućnost da odlučuje o unutrašnjim pitanjima Bosne i Hercegovine. Jedino mjesto za donošenje odluka o budućnosti BiH je Parlament BiH“, naveo je Magazinović.
Predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković izrazio je očekivanje da hrvatske vlasti neće podržati prijedloge koji zadiru u unutrašnja pitanja BiH.
„Nadam se da vlasti u Hrvatskoj neće ući u zabranjenu zonu, a ako budu, adekvatno ćemo odgovoriti“, rekao je Konaković.
Iz Domovinskog pokreta odbacuju kritike da se Hrvatska ne bi trebala izjašnjavati o pitanjima u BiH, ističući da je Republika Hrvatska jedna od potpisnica Washingtonskog i Daytonskog mirovnog sporazuma. Stranke iz Federacije BiH, međutim, smatraju da tek treba vidjeti hoće li rezolucija ostati stav jedne političke stranke ili će dobiti podršku šire vladajuće većine u Hrvatskoj.
Rasprava o rezoluciji tako je otvorila novo političko pitanje u odnosima između dvije susjedne države, ali i unutar same Bosne i Hercegovine, gdje se već duže vrijeme vode razgovori o izmjenama izbornog zakonodavstva i položaju konstitutivnih naroda.
