Predsjednička izjava Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija povodom 30. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, razljutila je Milorada Dodika koji se ‘obrušio’ na Sloveniju koja je tokom decembarskog predsjedavanja u Vijeću sigurnosti inicirala usvajanje te izjave.
Izjava ‘odiše’ jedinstvenim stavom kojim se potvrđuje snažna podrška suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru BiH, uz pozive na dijalog, pomirenje i saradnju.
No, Dodika je očigledno razljutilo nešto drugo. Naime, informacije u tekstu na portalu Security Council Report, specijaliziranog za praćenje rada Vijeća sigurnosti UN-a, otkrivaju da je do konsenzusa oko izjave o BiH došlo tek nakon pregovora, obilježenih dubokim političkim podjelama između Rusije, s jedne strane i Sjedinjenih Američkih Država te evropskih članica Vijeća, s druge.
Rusija protiv spominjanja EU i NATO-a
U tom tekstu se navodi da u sadržaj izjave o BiH nisu ušle formulacije koje je tražila Rusija, a koje su se odnosile na ‘legitimne predstavnike tri konstitutivna naroda’ u BiH, te ulogu ‘međunarodne zajednice ‘ uključujući OHR u BiH.
Kompromisno rješenje u formulaciji učešća međunarodne zajednice u procesima u BiH, prema navodima Security Council Report ponudile su Sjedinjene Američke Države.
I to je izgleda ono što najviše boli Dodika. No, zbog nedostatka hrabrosti da kritikuje SAD, Dodik se obrušio na Sloveniju.
Security Council Report navodi da je Slovenija takozvani nulti nacrt predsjedničke izjave distribuirala 26. novembra.
Ističe da su skoro sve ključne primjedbe stigle od stalnih članica Vijeća sigurnosti i to SAD, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Rusije i Kine.
Prema istim navodima, uslijedile su bilateralne konsultacije, zatim revidirani nacrti, te dva produženja procedure šutnje, što jasno pokazuje koliko je postizanje dogovora bilo osjetljivo.
Security Council Report, piše da se najveća tačka sporenja odnosila na formulaciju koja je u prvobitnom nacrtu naglašavala jedinstvo Vijeća u podršci ‘regionalnim aspiracijama Bosne i Hercegovine kako su definirane u njenim institucijama’.
Portal tvrdi da su prije svega evropske članice Vijeća podržavale ovakav pristup, smatrajući da se njime implicitno potvrđuje evropski put BiH.
Francuska je predložila da se u tekst izričito unese referenca na evropske integracije. Ali, Rusija se tome snažno usprotivila.
Kako navodi Security Council Report, Moskva je insistirala da je svaka formulacija koja se može povezati s evropskim ili euroatlantskim integracijama Bosne i Hercegovine njena „crvena linija“.
Dalje se navodi da je Rusija takav jezik tumačila kao političko svrstavanje Vijeća sigurnosti, posebno u kontekstu NATO proširenja o čemu u BiH nema političke saglasnosti.
Kompromisni prijedlog SAD
U konačnom kompromisu, Slovenija je uklonila spornu referencu na regionalne aspiracije BiH. Umjesto toga, u završnoj verziji izjave ostala je općenitija formulacija koja ‘pozdravlja napore usmjerene na jačanje saradnje i dobrosusjedskih odnosa u regionu’.
Na taj način izbjegnuto je direktno pominjanje evropskih integracija.
Drugo osjetljivo pitanje, prema tvrdnjama Security Council Reportu, odnosilo se na dio izjave koji govori o dijalogu i tranziciji međunarodnog prisustva u Bosni i Hercegovini.
U ranijem nacrtu spominjao se dijalog ‘među nacionalnim vlastima i međunarodnim partnerima’, što je otvorilo niz dilema o tome ko su ti akteri i kakva je uloga međunarodne zajednice.
U tom kontekstu, Ujedinjeno Kraljevstvo je zatražilo da se u tekst uključi formulacija ‘zajedno s ostalima’, kako bi se naglasilo da dijalog ne obuhvata samo tri konstitutivna naroda, nego i građane koji u ustavnom okviru BiH pripadaju kategoriji ‘Ostalih’.
Time je London indirektno podsjetio i na presude Evropskog suda za ljudska prava, koje ukazuju na diskriminatorne elemente dejtonskog ustava.
Sjedinjene Američke Države su, s druge strane, kao kompromisno rješenje ponudile formulaciju kako se dijalog vodi ‘uz podršku međunarodnih partnera’.
Iako diplomatsko rješenje, ipak s ovim prijedlogom SAD se zadržava aktivna uloga međunarodne zajednice u stabilizaciji BiH. I prijedlog UK i SAD su prihvaćeni i ugrađena u konačni tekst izjave.
Rusija je, kako navodi Security Council Report, uz slične stavove Kine, predložila suprotan pristup.
Moskva je tražila da se dijalog ograniči na ‘legitimne predstavnike tri konstitutivna naroda’, čime bi se suzio krug političkih aktera i dodatno naglasio etnički princip.
Ovaj prijedlog naišao je na snažno protivljenje više članica Vijeća, jer se tumačio kao pokušaj marginalizacije ‘Ostalih’ i kao indirektno osporavanje uloge Ureda visokog predstavnika (OHR).
Umjesto toga, izjava u konačnici poziva na dijalog ‘među tri konstitutivna naroda (zajedno s Ostalima) i uz podršku međunarodnih partnera’, što odražava kompromis koji su predvodile SAD i evropske članice.
